Izreka da postoji laž, notorna laž i statistika vrlo se lako može primijeniti na podatke o aktivnosti stranih ulagača na regionalnim tržištima kapitala.

Statistički podaci o udjelu stranih investitora koje Beogradska burza redovito objavljuje na svojoj internetskoj stranici tamošnje tržište prikazuje kao apsolutnog lidera u regiji po privlačenju stranih ulagača. Samo prošle godine više od 72 posto ukupnog prometa zasluga je ulagača izvan Srbije, a od toga su stranci na kupovnoj strani sudjelovali sa 67 posto. Posljednji podaci za travanj pokazuju 43,6 posto udjela stranaca, od toga 56 posto na kupovnoj strani. Inače, stranci na Beogradskoj burzi već godinama sudjeluju s prosječnih 45 do 50 posto ostvarenog prometa. Najslabiji rezultat ostvaren je 2010. kada je udjel stranaca iznosio samo 38,2 posto. Za usporedbu, predkrizne 2007. udjel inozemnih ulagača iznosio je 42 posto.

Branislav Jorgić, direktor beogradskih Jorgić brokera, na pitanje što to privlači strance na srpskom tržištu kaže kako je bolje pitanje što to ne privlači domaće ulagače. "Zbog malog interesa domaćih ulagača inozemni ulagači s relativno malim sredstvima postižu visoke razine udjela u prometu od prosječnih 50 posto", tvrdi Jorgić. Za spomenuti je kako je ukupni promet od 2,1 milijarde eura iz 2007. pao na lanjskih 267 milijuna eura.Isti razlozi mogu se primijeniti i na Ljubljanskoj burzi koju pak statistika prikazuje kao pravi hit za inozemne ulagače i to usred krize. Podaci za prvu kotaciju koje nam je pružila Ljubljanska burza pokazuju da je prije krize udjel stranaca bio relativno skroman.

Tako je 2006. udjel inozemnog prometa iznosio tek 19 posto. Godinu kasnije aktivnost institucionalnih ulagača raste na 27 posto. Dolaskom krize trendovi se stubokom mijenjaju. Već 2009. udjel stranaca raste na 30 posto, 2010. na 44 posto, a 2011. i 2012. iznosi 49 posto. Prošle godine udjel je pao na 48 posto. "Statistika pokazuje porast stranih investitora, ali je promet od 2008. do danas bitno pao. Još 2008. promet je iznosio 1,3 milijardi eura, danas tek nešto manje od 400 milijuna eura", pojašnjava Sašo Stanovnik, direktor odjela analize Alta Investa. Dva su razloga zašto je tijekom kriznih godina udio stranih investitora porastao, tvrdi Stanovnik.

"Prvi je taj što su se domaći ulagači povukli, a pojedini slovenski holdinzi morali su prodavati dionice kompanija u kojima su imali udjele. Drugi je razlog što su slovenske dionice između 2006. i 2008. bile preskupe, gledano po valuacijama. Stvorio se burzovni balon, a njegovim pucanjem dio domaćih retail ulagača otišao je s burze. Stranci su većinom dugoročni institucionalni investitori, profesionalci i kupovali su na padu cijene. Osim toga, strance su tijekom 2012. i 2013. privukle špekulacije o privatizaciji", kaže Stanovnik.

Zagrebačka burza

Uporan pad stranih ulagača

Podatke za Zagrebačku burzu treba uzeti sa "zrnom soli" jer stranci većinom trguju preko skrbničkih računa, pa podaci nisu potpuni. Dostupni podaci pokazuju uporan pad od 2007. naovamo. Tako je 2007. udjel iznosio 30,3 posto ili 1,1 milijardi kuna, a već godinu kasnije prepolovio se na 16,7 posto. Ispod 10 posto pada 2012. kada iznosi samo 8,4 posto, a prošle godine dodatno je pao na 5,7 posto ili 36,9 milijuna kuna. Posljednji podaci govore da je prošloga mjeseca udjel stranaca u prometu iznosio 0,3 posto, odnosno 2,1 milijuna kuna.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života