Sukladno očekivanjima, kreatori monetarne politike u SAD-u donijeli su, šesnaesti puta zaredom, odluku o povećanju kamatne stope na federalne fondove za 25 baznih bodova (na 5 posto), zatekavši istodobno investitore intonacijom prigodnog priopćenja, u kojem nije bilo naznaka pauze unutar uzlaznog ciklusa kamatnjaka. Štoviše, u priopćenju se ponovo našla formulacija o “mogućoj potrebi daljnjeg povećanja ključnih kamatnih stopa, kako bi se na adekvatan način neutralizirali inflacijski pritisci”, što je poprilično razočaralo ulagače na Wall Streetu, isprovociravši lagani pad vodećih burzovnih indeksa. Shodno tome, terminski ugovori na kamatne stope ukazuju na nešto veću vjerojatnost (trenutno oko 45 posto) još jedne promjene kamatnjaka, i to već na sljedećem sastanku krajem lipnja. Međutim, kontinuitet monetarne politike, te mlaki stavovi američkog ministarstva financija, čiji se dužnosnici još uvijek ne usuđuju Kini prilijepiti etiketu ‘tečajnog manipulatora’ (što bi u tom slučaju podrazumijevalo i konzekvence), konačno je i poklonicima američke valute pružio kakav-takav izgovor za ofenzivniji nastup na deviznom tržištu, te je dolar napokon pružio nešto žešći otpor izravnim suparnicima, nadoknadivši tek mali dio gubitaka zabilježenih u proteklih nekoliko tjedana. A to je pak za europska tržišta kapitala bilo sasvim dovoljno da, u kombinaciji s optimistično intoniranom sezonom objavljivanja poslovnih rezultata, umanji značaj ishoda posljednjeg sastanka FED-a i osigura blagu dominaciju optimista. Suprotno tome, te unatoč sve glasnijim verbalnim intervencijama visokih vladinih dužnosnika, evidentno zabrinutih rapidnom aprecijacijom domaće valute, tokijski NIKKEI 225 indeks jučer se, predvođen posrnulim izvoznicima, spustio na najnižu razinu u posljednjih šest tjedana, ne uspijevajući iskoristiti redovitu reviziju Morgan Stanley indeksa (MSCI), u čijem je sastavu svoje mjesto pronašla čak 21 nova dionica.

Čak 17 dionica iz Južne Koreje uključeno je u sastav MSCI indeksa, omogućivši snažan skok lokalnih burzovnih indeksa, a jedan od najvećih dobitnika stiže iz Australije. Riječ je o kompaniji Paladin Resources, vlasniku rudnika urana, čijim se dionicama samo tijekom prošle godine vrijednost gotovo upeterostručila, ubilježivši jučer rast od 5,7 posto. Od europskih newcomera valja tek istaknuti Salzgitter (+2,6 posto), te Xstratu (+4,6 posto), koja je predvodila dionice rudarskih kompanija, kontinuirano koristeći impresivan rast cijena na robnim burzama. U slučaju potonje vrlo bitnu ulogu su odigrale i pozitivne prognoze analitičara, kako u pogledu fundamentalnih odnosa na tržišta metala (Citigroup), tako i po pitanju očekivanih poslovnih rezultata u sektoru (Goldman Sachs). Zato je brojkama iz prvog kvartala (rast dobiti od 3,3 postro, na dvije milijarde eura) ugodno iznenadio ING, zasluživši rast dionica od 1,8 posto, a u sličnoj se poziciji našao i Holcim, povećanjem dobiti od 42 posto (na 170 milijuna švicarskih franaka) u prva tri mjeseca ove godine. Time su u potpunosti opravdane izdašne investicije u Aziji, gdje su prihodi u promatranom razdoblju porasli za čak 74 posto. Ostvarivši rast dobiti od 10 posto (na 1,1 milijardu eura) samo zahvaljujući izvanrednim prihodima, Deutsche Telekom očito nije odveć impresionirao promatrače, jer su se dionice našle u minusu od 2,1 posto, dok je jedan od najvećih njemačkih gubitnika, zbog ex-div datuma, bio TUI, s padom dionica od čak 6,7 posto.

Neste Oil na ‘naftaškom’ vrhu
Približavanjem razini od 73 dolara za barel sirove nafte, na cijeni su ponovo bili i naftaši, ili barem većina njih. Naime, Neste Oil je otišao daleko ispred ostalih, ubilježivši rast dionica od 2,9 posto zahvaljujući pozitivnim preporukama analitičara Morgan Stanleya koji pritom ističu zamjetan diskont u odnosu na cijene dionica regionalnih rivala, te najavljen početak proizvodnje bio-dizela. S druge pak strane, ex-dividend datum bacio je Statoil u minus od 4,5 posto, dok je Repsol, ne uspijevajući poslovnim rezultatima ispuniti očekivanja tržišta, izgubio na vrijednosti 1,4 posto.