Figurirajući kao najveća prijetnja poslovnim rezultatima korporativnog sektora, monetarna je politika u proteklih mjesec dana zadala dosta glavobolja investitora, isprovociravši prilično rasprostranjenu likvidaciju koje nisu bila pošteđena niti najzabačenija tržišta. Međutim, panične reakcije ulagača ovoga su tjedna u potpunosti izostale, dok je objava nekolicine neočekivano povoljnih poslovnih izvješća uspjela potaknuti impresivan rally, najprije na Wall Steretu, a zatim i u ostatku svijeta. Rezultatima poslovanja (ali i prognozama za aktualni kvartal) doista su ugodno iznenadili FedEx i Morgan Stanley, opovrgavajući tmurne prognoze pesimista, zabrinutih upravo negativnim utjecajem restriktivne monetarne politike, pa nimalo ne čudi što su najnovije brojke s olakšanjem dočekane u Europi, a napose u Aziji, gdje su dionice velikih izvoznika u proteklih nekoliko tjedana pretvorile u prilično rizičnu aktivu. Podatak koji odlično ilustrira jučerašnju dominaciju optimista na tokijskoj burzi odnosi se na kretanje NIKKEI 225 indeksa, a koji je ostvario dnevni skok od 3,4 posto, našavši se ponovo (nakon dva tjedna) iznad razine od 15.000 bodova. Ali još se važnijom doima činjenica da je od ukupno 225 dionica u sastavu indeksa, samo jedna zaglavila na negativnom teritoriju (uz nevjerojatan omjer od 26:1 u korist dobitnika u prvom burzovnoj kotaciji), što je najbolji rezultat još od siječnja daleke 1994. godine i nedvojbeno signalizira masovan povratak kupaca na burzu. Već i intenzitet rasta spomenutog indeksa otkriva najtraženije segmente tržišta (s obzirom na visok udio hi-tech sektora u kompoziciji indeksa), pri čemu su (između ostalih) briljirali Tokyo Electron (+5,9 posto), Casio Computer (+7,2 posto), Canon (+3,6 posto) i Sony (+3,6 posto). Inače, prvi čovjek potonjega najavio je pozitivan rezultat odjela potrošačke elektronike (nakon četiri godine gubitaka) za tekuću fiskalnu godinu, a kao katalizator pozitivnog trenda poslužio je i podatak o svibanjskom rastu suficita vanjskotrgovinske bilance (prvi puta nakon 17 mjeseci), koji u velikoj mjeri objašnjava odličnu izvedbu japanskih dionica.

Osim hi-tech divova, živnule su i dionice financijskih institucija, te predstavnika metals & minerals sektora, koristeći nastavak uzlaznog trenda na tržištu nafte (skok cijene sirove nafte iznad 71 dolara po barelu) i metala (cijena zlata približila se na korak do ključne psihološke razine od 600 dolara po unci). Naravno, takav razvoj događaja nije prošao nezamijećeno niti na Starom kontinentu, gdje su naftaši i rudari pružili značajnu podršku regionalnim burzovnim indeksima. Suprotno tome, lideri sektora visoke tehnologije nisu se baš iskazali, dok je trgovinom općenito dominirao selektivan pristup, determiniran obiljem vijesti sa korporativnog fronta. Tako je jedan od najvećih dobitnika, najavom masovnih otkaza (spominje se brojka od 7,5 tisuća radnih mjesta, ili nešto više od 4 posto ukupnog broja zaposlenih), postao Allianz, ostvarivši rast cijene dionica od 2 posto. Vrlo slične vijesti analitičarima su servirali i čelnici Unilevera, zaradivši skok dionica od 2,9 posto, a povoljnija klizma na tržištima kapitala, u kombinaciji sa značajnim rastom izvoza u svibnju pozitivno se odrazila i na ponosne vlasnike uglednih brandova (iz kategorije luksuznih dobara), kao što su Swatch (+1,2 posto) i Richemont (+3,3 posto). Činjenica da je Bank of Cyprus svojom ponudom (vrijednom 3,8 milijardi eura) za preuzimanje grčke Emporiki Bank (+1,4 posto) uvjerljivo nadmašila Credit Agricole, dionicama potonje je donijela rast od 2 posto, a proklamirana upornost potencijalnih kupaca (NYSE i DB) katapultirala je Euronext visoko na pozitivan teritorij, s rastom dionica od 4,4 posto. Jedna od rijetkih loših vijesti bila je ona o otvaranju istrage od strane britanskih regulatora, čiju je pozornost (navodno zbog poteza koji se kose sa principima slobodnog tržišta i konkurencije) British Airways (-5,1 posto), te još nekolicina (za sada neimenovanih) zrakoplovnih kompanija.

Vedre prognoze podigle MAN i Lafarge
Optimistično intoniran update (u pogledu prognoza za tekući kvartal) donio je 2,1 posto rasta za MAN, te 2,8 posto za Lafarge. Potonji je usput revidirao i dugoročne prognoze, najavljujući godišnji rast dobiti od 10 posto (umjesto prijašnjih 8 posto) u idućih nekoliko godina, uz mogućnost prodaje odjela čije poslovanje do sada nije ispunilo očekivanja.