Slikovitom frazom iz naslova u Forbesu (‘Svi vole – diskont’) su komentirali najnoviji porez FED-a, dijeleći silan entuzijazam Wall Streeta što se vrlo brzo osjetio i na svjetskim tržištima kapitala, donoseći dramatičan zaokret s pozitivnim predznakom. I premda bi samo na temelju jednodnevnog oporavka bilo posve preuranjeno donositi bilo kakve zaključke, a kamoli proglašavati krizu završenom, kraj tjedna ponudio je barem nadu u skoru stabilizaciju kaosa što je obilježio posljednjih mjesec dana na svjetskim financijskim tržištima. Uostalom, koliko se rapidno raspoloženje investitora može promijeniti najbolje pokazuje drastična divergencija europskih i azijskih burzovnih indeksa u petak, jer je iznenadno smanjene kamatnjaka za potonje stiglo prekasno. Zbog čega je tokijski Nikkei 225, s investitorima koji se nimalo nisu osvrtali na fundamentalne valuacije dionica i dnevnim minusom od 5,4 posto (najveći gubitak od terorističkih napada u rujnu 2001. godine), tjedan zaključio s padom vrijednosti 8,9 posto, čime je klizanje od početka godine zašlo u okvire dvoznamenkaste korekcije. Suprotno tome, zavidan broj burzovnih indeksa na Starom kontinentu rapidnim se oporavkom na samom kraju domogao čak i pozitivne izvedbe na tjednoj razini, zorno oslikavajući značaj interventne mjere kojom je FED pokušao neutralizirati rasprostranjenu paniku, ograničivši svoje djelovanje za sada samo na financijski sustav.
Jer sniženje diskontne stope sa 6,25 posto na 5,75 posto, objavljeno izvan redovitog rasporeda, što je prvi takav slučaj u posljednjih šest godina (promjena diskontne stope bez pomicanja kamatne stope na federalne fondove predstavlja presedan) usmjereno je ponajprije na povećanje likvidnosti u bankovnom sustavu. Bankama na taj način omogućuje jeftinije izvore financiranja izravno od središnje banke, koja pak prihvaća i znatno problematičniji kolateral, kao što su primjerice financijski instrumenti upakirani u aktivu poput hipotekarnih zajmova. Očito ne želeći kompromitirati toliko puta proklamirane anti-inflacijske stavove, a nakon što su se izravne injekcije likvidnosti ipak pokazale nedostatnima, američke monetarne vlasti vjeruju da će i neizravan utjecaj na ekonomsku aktivnosti u zemlji ipak biti dovoljan da zauzda paniku i zaustavi masovnu eroziju cijena koja opasno prijeti kreditnoj ekspanziji banaka. Uostalom, smanjenje kamatne stope na federalne fondove izvan uobičajenog rasporeda moglo bi biti kontraproduktivno, signalizirajući paniku i u redovima FED-a, što definitivno nije prikladna poruka financijskim tržištima. Procjena se pokazala posve opravdanom, jer je terminskom ugovoru na S&P 500 indeks, nakon svojevrsne demonstracije dobre volje središnje banke, trebalo tek šezdesetak sekundi za rast vrijednosti od 3,5 posto, odražavajući uvriježenu percepciju tržišta prema kojoj središnje banke skupine G7 (a to se ponajprije odnosu na FED i ECB) raspolažu dovoljno moćnim arsenalom da spriječe širenje “zaraze”. Sukladno prijašnjim reakcijama investitora, najviše koristi najnovijim razvojem događaja imale su dionice financijskih institucija, uspijevajući u velikoj mjeri neutralizirati prijašnje gubitke. Konkretno, to je pošlo za rukom dionicama Royal Bank of Scotland, koje su na kraju tjedna u jednom trenutku bilježile i dvoznamenkasti rast (na dnevnoj razini), te u konačnici skokom od 6 posto dogurale do sasvim solidnih 2 posto rasta cijene na tjednoj razini. Od intenzivne se likvidacije pak nisu oporavili niti BNP Paribas ni Deutsche Bank, baš kao ni tandem švicarskih divova, nakon što je UBS upozorio da bi “subprime” kaos mogao rezultirati slabijim rezultatima u drugom dijelu godine.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu