Nije toliki problem povjerenje koliko nedostatak investicijskih prilika

Autor: Ana Blašković , 19. travanj 2021. u 22:00
Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE/DAVORIN VIŠNJIĆ/PIXSELL

Nakon afere Agrokor, Burza i Hanfa napravile su niz koraka koje su imale za cilj vraćanje povjerenja investitora.

Dok su milijarde ‘naštampanog’ novca usijale dionička tržišta diljem svijeta, Zagrebačka burza postojano je ostala na sporednom kolosijeku. U krizi 2009. opekli su mnogi ulagači, a propast Agrokora dodatno urušila povjerenje, a kompanije jefitniji kapital pronašle u bankama.

Čak je i država odustala od privatizacija i u potpunosti zanemarila tržište kapitala do te mjere da su i epizode kupovanja birača IPO-ima zamijenjene direktnim isplatama. U tim okolnostima povjerenje, uvijek fundamentalno u financijama, dodatno dobiva na težini, posebno kad je optužba – manipulacije na tržištu.

Nakon višemjesečnog držanja na nišanu, regulator je prošlog tjedna izdao opomenu fizičkoj osobi nakon što je utvrđeno da je u razdoblju od devet mjeseci 2020. neimenovani ulagatelj “često zadavao, mijenjao i otkazivao trgovinske naloge bez namjere da ih doista i izvrši” i to u količinama i cijenama koje su često “značajno odstupale od prosječnih na ZSE za određenu dionicu”.

Radilo se o dionicama Vira, Instituta IGH i Đure Đakovića, neslužbeno je manipulator s područja Dalmacije i nije “poznato” ime.

Tko je manipulator?

“U tom razdoblju je imao gotovo 14 tisuća promjena po nalozima (zadavanje naloga, izmjena naloga i otkazivanja naloga). U velikoj većini slučajeva nije niti došlo do transakcija. U postupku nadzora nije utvrđivana eventualna šteta koju je ponašanje ulagatelja izazvalo trećim stranama, ali manipulacija tržištem i pokušaji manipulacije tržištem uvijek izazivaju štetu integritetu tržišta kapitala”, poručili su iz Hanfe.

Dodaju da je manipulacija tržištem, kao i pokušaj manipulacije tržištem, izričito zabranjeni člankom 15. Uredbe o zlouporabi tržišta i člankom 515. stavkom 2. Zakona o tržištu kapitala. I prije nego je izdala pismenu opomenu, Hanfa ga je pismeno zatražila da prestane s takvom praksom, no ulagatelj je ipak nastavio po svom. Nastavi li i dalje, mogao bi zaraditi prekršajnu ili kaznenu prijevu.

Uz opasku da je zadavanje pa odustajanje od naloga uobičajeno, a nema granice kada postaje manipulacija, sugovornici s kojima smo razgovarali pitaju se zašto Hanfa nije objavila tko je manipulirao tržištem? “Ovo nije prva mjera koju je Hanfa izdala nekom malom ulagatelju.

Ipak, a posebno jer je riječ zasada o opomeni, Hanfa u tom slučaju ne objavljuje identitet osobe, ako prema ZTK-u smatra da bi iznošenje osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno. Riječ je o ulagatelju koji nije ipak ostvario značajan utjecaj na ukupno trgovanje”, uvjeravaju.

Vraćanje povjerenja

Ograđujući se da konkretan slučaj ne može komentirati jer nije upoznata s detaljima, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić na upit Poslovnog dnevnika o jačanju povjerenja na tržištu kapitala istaknula je da se posljednjih godina puno napravilo.

“Nakon afere Agrokor, Burza i Hanfa napravile su niz koraka koje su imale za cilj vraćanje povjerenja investitora u hrvatske dionice. Na Zagrebačkoj burzi formirano je ‘Prime’ tržište sa šest najkvalitetnih kompanija koje su dobrovoljno pristale, primjerice, da revizor njihovih izvješća bude u potpunosti o njima neovisan dok ste u slučaju Agrokora imali revizora koji je gotovo isključivo ovisio o koncernu.

Hanfa je, s druge strane, dobila funkciju kontrole financijskih izvješća, oformila je tim i time se vrlo aktivno bavi”, kaže Gažić napominjući da su te mjere usmjerene na jačanje tog tipa povjerenja ulagača, odnosno u informacije izdavatelja čijim se vrijednosnicama trguje.

Općenito problem domaćeg tržišta, dodaje naša sugovornica ne jednom izrečenu dijagnozu, je manjak novih izdanja. “Na inozemnim burzama zna se dogoditi i po pet IPO-a dnevno”, oslikava.

“To što ima puno novca u sustavu (zbog mjera monetarne politike, op.a.) ne znači automatski da će ulagači ZSE vidjeti kao investicijsku priliku, već im treba dati atraktivne investicijske prilike i visoku razinu sigurnosti i transparentnosti”, zaključuje Gažić.

New Report

Close