Zagrebačka banka, najveći kreditor koji drži četvrtinu domaćega bankarskog tržišta, ostvarila je 674,3 milijuna kuna neto dobiti u prvoj polovici ove godine. Usporedi li se ta brojka s prošlogodišnjim rezultatom, računica pokazuje da je konsolidirana dobit Zabe pala 9,1 posto.

Kontrola troškova
Ostvareni rezultat posljedica je utjecaja “povećanih troškova financiranja uzrokovanih fiskalnom krizom u Europi i, posljedično, rastom kreditnog rizika zemlje, povećanom cijenom primarnih izvora (depozita), slabom potražnjom za kreditima te nižih prihoda od naknada”, stoji u Zabinu komentaru uz financijske izvještaje. Zbog toga Zaba i dalje nastavlja svoju politiku stroge kontrole troškova koja neprekinuta traje već nekoliko godina pa omjer troškova i prihoda iznosi više nego solidnih 50,7 posto. “Uz podizanje troškovne i procesne efikasnosti te uz fokus na očuvanju kvalitete kreditnog portfelja ostvaren je solidan financijski rezultat”, poručili su iz grupe Zagrebačke banke. Pad polugodišnje dobiti posljedica je smanjenja prihoda i rashoda banke: na osnovi kamata Zaba je zaradila 1,7 milijardi kuna, što je 5,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. U strukturi tog prihoda može se iščitati da je Zaba naplatila 10 posto više, odnosno 3,3 milijarde kuna, ali je istodobno morala klijentima na depozite isplatiti 1,6 milijardi kuna, što je golem skok od 35 posto.

Silazni trend
U silaznom trendu su i prihodi od naknada te provizija na osnovi kojih je banka zaradila 528,7 milijuna kuna ili 2,2 posto manje nego krajem lanjskog lipnja. Kontrola nad troškovima rezultirala je porastom troškova od 0,1 posto pa su oni ukupno dosegli iznos od 1,3 milijarde kuna. Kad su u pitanju troškovi rezervacija, koji uglavnom nemaju veze s efikasnim poslovanjem, već s kvalitetom dužnika i njihovom sposobnošću da uredno vraćaju svoja zaduženja, Zagrebačka banka je na ime nenaplativih kredita na teret dobiti rezervirala iznos od 444 milijuna kuna. To je 0,8 posto manje nego lani. No kvarenje portfelja nije jedini uzrok niže dobiti: profit iz poslovanja prije umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznosila je 1,26 milijarde kuna, što je 89 milijuna kuna (-6,6 posto) manje. Manja potražnja za kreditima smanjila je veličinu kreditnog portfelja Zabe za 1,4 posto što znači da su klijenti Zabe banci vraćali 78,4 milijarde kuna. Imovina grupe porasla je za 622 milijuna kuna ili 0,5 posto, na 120,3 milijarde kuna.