Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, zahvaljujući rastu cijena nafte i nadi ulagača da bi Atena i njezini međunarodni kreditori mogli postići dogovor o zamjeni grčkih dugova.

Dow Jones ojačao je 196 bodova ili 1,14 posto, na 17.361 bod, dok je S&P 500 porastao 1,30 posto, na 2.020 bodova, a Nasdaq indeks 0,89 posto, na 4.676 bodova.

Najviše je jučer, 3 posto, skočio S&P indeks energetskog sektora, zahvaljujući rastu cijena nafte za daljnjih 2,8 posto. U posljednja dva dana, otkako je objavljeno da je u SAD-u zatvoren rekordni broj naftnih bušotina, cijene 'crnog zlata' porasle su gotovo 11 posto.

To budi nadu u stabilizaciju tržišta nakon što su cijene nafte u posljednjih sedam mjeseci pale više od 50 posto. Na londonskom je tržištu cijena barela jučer dosegnula 54,75 dolara, dok je na američkom tržištu skočila na 49,40 dolara.

Među najvećim je dobitnicama u naftnom sektoru bila dionica Exxon Mobila, s rastom cijene za 2,5 posto, jer je najveća svjetska naftna kompanija izvijestila o manjem nego što se očekivalo padu dobiti u posljednjem lanjskom tromjesečju.

Pozitivno je na tržište djelovao i grčki prijedlog o zamjeni postojećih obveznica novima vezanima uz rast. To je jučer predložio grčki ministar financija Yanis Varoufakis u razgovoru s međunarodnim kreditorima, a ulagači su odahnuli nakon saznanja da Grčka ne traži samo dodatan oprost dugova.

"Tržišta su ponešto odahnula zahvaljujući činjenici da se između Grčke i kreditora razvija dijalog koji bi mogao voditi nečem drugom, a ne samo izlasku Grčke iz eurozone", kaže Peter Kenny, strateg u tvrtki Clearpool Group.

Rast cijena dionica uslijedio je u drugom dijelu trgovanja, dok je na početku sastanka tržište bilo pod pritiskom slabijih nego što se očekivalo gospodarskih pokazatelja.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Jučer je, naime, objavljeno da je u prosincu potrošnja američkih kućanstava pala 0,3 posto, što je njezin najveći pad od kraja 2009. godine. Posljedica je to manje potrošnje na benzinskim postajama, s obzirom na oštar pad cijena goriva, ali i činjenice da građani nisu svu uštedu na gorivu potrošili na kupnju drugih proizvoda.

Osim toga, Institut za menadžere nabave izvijestio je da je njegov ISM indeks proizvodne aktivnosti u SAD-u u siječnju skliznuo s 55,1 na 53,5 bodova, niže nego što se očekivalo.

To je još jedna naznaka usporavanja rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, nakon što je prošloga tjedna objavljeno da je u posljednjem lanjskom tromjesečju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) usporio na 2,6 posto na godišnjoj razini, nakon impresivnog 5-postotnog rasta u prethodnom kvartalu.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,49 posto, na 6.782 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 1,25 posto, na 10.828 bodova, a pariški CAC 0,51 posto, na 4.627 bodova.