Ljetni optimizam zahvaljujući dobroj epidemiološkoj situaciji i rekordnim brojkama turističke sezone, prelio se i na tržište kapitala. U trećem tromjesečju od lipnja do kraja rujna, Zagrebačka burza bilježi 572,3 milijuna kuna prometa, skok dioničkog trgovanja od 15 posto, ali i nova zvučna uvrštenja koja propulzivne kompanije podsjećaju da kapitala (osim u bankama) u obilju ima i na tržištu kapitala.

U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, brojke su još bolje. Čak 23 posto veći promet unutar knjige ponuda te 27 posto dinamičnije trgovanje dionicama, no taj “sjaj” treba staviti u realne okvire ekonomije koja je lani u to vrijeme prošla prve mjesece pandemije Covida 19 i tek okončala proljetni ‘lockdown’.

Gledajući tržišnu kapitalizaciju, u trećem tromjesečju ove godine primjetan je 4-postotni rast u odnosu na prethodna tri mjeseca. Dionički indeksi u pravilu su gotovo svi bili u porastu odražavajući pozitivan sentiment. ‘Blue chip’ CROBEX10 povećao je vrijednost 0,8 posto, a CROBEXindustrija ostvario rast 6,6 posto u odnosu na kraj lipnja, a korekciju prošli CROBEXkonstrukt i CROBEXturist. Sa Zagrebačke burze ističu da su na godišnjoj razinim svi indeksi ostvarili dvoznamenkasti rast u čemu predvodi CROBEXindustrija s gotovo 30 posto. Iznimka je, ponovno, bio CROBEXkonstrukt koji je na vrijednosti izgubio 40,7 posto.

Živahnost na tržištu kapitala potpirila je i dugoočekivana javna ponuda dionica Spana, prve IT kompanije nakon 18 godina. Koliko su ulagači zaista bili željni kvalitetnih novih izdanja ilustrira izniman interes za upisom malih i institucionalnih ulagača, a potom i dinamika prvog dana trgovanja. U odnosu na 175 kuna po koliko su se dionice prodavale u IPO-u, već prvog dana trgovine cijena je porasla gotovo četvrtinu, na 218 kuna. Entuzijazam je, očekivano, kasnije splasnuo uz blagu korekciju cijene pa se dva tjedna nakon inicijalne javne ponude Spanom trguje po oko 205 kuna za dionicu.

Hit među ulagačima ipak je jedno puno starije izdanje, ono Podravkino. Koprivnička kompanija, nad kojom traje tiho natezanje države i mirovinskih fondova već duže vremena, dobila je novog većeg igrača. U vlasničku strukturu top deset lansirala se Mesna industrija braća Pivac. Prvo otkupom dijela dionica Ersteovog društva za upravljanje mirovinskih fondova, potom i AZ-ovim smanjenjem porfetlja, većinski vlasnik Kraša kupio je 226.578 dionica vrijednih oko 150 milijuna kuna postavši osmi dioničar po veličini sa 3,18 posto udjela.

Prikupljanje dionice poguralo je cijenu Podravke 13 posto, na 664 kune otvorivši nagađanja da su braća Pivac nakon Kraša ambicije preusmjerili prema Koprivnici. Mogućnost preuzimanja još jedne prehrambene kompanije u Mesnoj industriji su odbacili, no to nije zaustavilo aktivnu trgovinu (ni rast cijene) na burzi. Podravka je s 95 milijuna kuna prometa bila najtrgovanija dionica u trećem kvartalu, odmaknuvši uvijek popularnom HT-u koji je ostvario 46 milijuna kuna.