Na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak se očekuje oprezno trgovanje, uobičajeno za početak tjedna, a u fokusu ulagača bit će, uz krizu na Bliskom istoku, poslovni rezultati domaćih kompanija.

Crobex indeks porastao je prošloga tjedna 1,16 posto, na 4.038 bodova, a Crobex10 za 1,91 posto, na 2.608 bodova, pa su dosegnuli najviše razine od kraja veljače.

wall street

Šesti tjedan zaredom u plusu – S&P 500 i Nasdaq na rekordnim razinama unatoč geopolitičkim rizicima

Među sektorskim indeksima najviše je skočio Crobexkonstrukt, za 4,62 posto, dok je najviše pao Crobexturist, za 4,24 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 12,5 milijuna eura, oko 4,9 milijuna više nego u tjednu ranije, premda je radni tjedan zbog praznika bio skraćen za jedan dan.

“Protekli je tjedan bio u znaku objava kvartalnih izvještaja te je završio uglavnom u pozitivnom raspoloženju, pri čemu je Crobex porastao četvrti uzastopni tjedan. Ukupna likvidnost je iznosila 12,5 milijuna eura, 47 posto više u odnosu na tjedan ranije. Prosječna dnevna likvidnost je iznosila 3,1 milijun eura, čak 84 posto više u odnosu na tjedan prije, pri čemu je 17 izdanja imalo promet veći od 100 tisuća eura”, ističe Martina Barišić Dvoržak, analitičarka tržišta kapitala u Erste&Steiermaerkische banci, naglašavajući rast likvidnosti tržišta.

Najlikvidnija je prošloga tjedna bila dionica Končara, kojom je ostvareno četiri milijuna eura prometa, uz skok cijene za 4,4 posto, na 830 eura.

Milijunski promet ostvaren je i dionicom AD Plastika, ukupno 1,43 milijuna eura, uz rast cijene za 4,76 posto, na 26,4 eura, što potvrđuje aktivnost na tržištu dionica.

Dionica Dalekovoda poskupila je 12,2 posto, na 10,95 eura, uz promet od 1,1 milijun eura, što je čini jednom od najvećih dobitnica na burzi.

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

Financije i ulaganja

Ćosić: Gledamo koju nijansu ‘zelene’ boje ima projekt, a digitalizacija je veliki plus

Znatan promet imala je i povlaštena dionica Adrisa, 963 tisuće eura, a poskupila je 0,45 posto, na 89,8 eura.

Među likvidnijima, najveće dobitnice bile su dionice Croatia osiguranja – povlaštena je poskupila 18,62 posto, na 3.440 eura, a redovna 13 posto, na 3.480 eura, što pokazuje snažan rast vrijednosti dionica.

Najveće gubitnice bile su dionice Heliosa Farosa, s padom cijene za 12,5 posto, na 1,4 eura, te Brodogradilište Viktor Lenac, za 11,76 posto, na 4,5 eura, što ukazuje na korekcije na tržištu kapitala.

Na ZSE-u se prošloga tjedna ukupno trgovalo s 55 dionica, pri čemu je cijena njih 25 porasla, 20 pala, a 10 stagnirala, što odražava širu sliku kretanja na burzi.

“Ovoga se tjedna na domaćem tržištu očekuje nastavak stabilnog i nisko volatilnog trgovanja, uz osluškivanja geopolitičke situacije i globalnih kretanja”, kaže Martina Barišić Dvoržak, naglašavajući očekivanja za trgovanje na burzi.

I na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle, što potvrđuje pozitivne trendove na globalnim tržištima.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks porastao 0,5 posto, dok je S&P 500 ojačao 0,9, a Nasdaq 1,11 posto, što pokazuje stabilan rast američkih burzi.

“Iako i dalje postoje neizvjesnosti oko geopolitičke situacije na Bliskom Istoku, bolji od očekivanog kvartalni rezultati vodećih kompanija pogurali su glavne indekse prema gore. Cijena nafte zabilježila je snažan rast, potaknuta pojačanim geopolitičkim napetostima i poremećajima u opskrbi. Takva kretanja ponovno su otvorila pitanje inflacijskih pritisaka te smanjila očekivanja o skorijem smanjenju kamatnih stopa, dok je scenarij duljeg zadržavanja povišenih kamatnih stopa sve izgledniji”, objašnjava Martina Barišić Dvoržak, ističući utjecaj inflacijskih pritisaka.

A na europskim su burzama protekloga tjedna najvažniji indeksi imali različite predznake. Pritom je frankfurtski DAX ojačao 0,67 posto, dok je londonski FTSE oslabio 0,15, a pariški CAC 0,53 posto, što pokazuje neujednačena kretanja na europskim burzama.

“Europska su tržišta uglavnom ostala bez izraženijeg smjera. Sezona korporativnih zarada se nastavila, uz znakove pozitivnog zamaha. Međutim, zastoj u pregovorima između Irana i SAD-a, zatvaranje Hormuškog tjesnaca i više cijene nafte, koje povećavaju inflacijske pritiske i kompliciraju očekivanja u vezi s monetarnom politikom, držali su raspoloženje pod kontrolom”, objašnjava Martina Barišić Dvoržak, naglašavajući utjecaj geopolitičkih rizika.