Nakon što smo prošle godine zabilježili najnižu stopu inflacije od osamostaljenja od svega 0,1 posto, o toj ekonomskoj pojavi trenutno se sve češće govori, ponajprije kroz javnosti najvidljiviji skok cijena energenata.

Međutim, za kompanije, a time i cijene dionica nešto viša inflacija od 2,3 posto – koliko za 2021. predviđa Hrvatska narodna banka – ne mora biti loša vijest, smatraju financijski analitičari.

Kako novinske stupce pune analize o povijesnoj najvišoj cijeni goriva, burzovni indeks Zagrebačke burze u tišini se postojano uspinje. Prije desetak dana vratio se na predpandemijske razine, a tijekom ove godine bilježi rast od 17,5 posto.

Dobar štit

Ekonomska teorija, a i praksa sugerira kako su dionice vrlo dobar štit od inflacije. Pojednostavljeno rečeno, u uvjetima ovakve umjerene inflacije, kompanijama snažnije rastu prihodi jer više ulazne troškove prebacuju na krajnje kupce.

Analitičari InterCapitala ističu da se prebacivanje poraslih troškova inputa na konačne proizvode i usluge očekuje uglavnom od četvrtog tromjesečja te do sada nije došlo do značajnog porasta troškova za hrvatske kompanije koje imaju najviše težinske udjele u CROBEX-u.

“Društva sa najvišim težinskim udjelima koje čine više od 67 posto CROBEX-a proizvođači su hrane, hotelijeri te društva u telekom i ICT industriji (Hrvatski Telekom i Ericsson NT). Za ta društva u trećem kvartalu ove godine očekujemo odlične financijske rezultate koji su proizašli iz snažne turističke sezone te su podržani značajnim porastom osobne potrošnje domaćeg stanovništva potaknutog olakšanjem korona mjera i porastom kretanja i putovanja”, smatraju u InterCapitalu.

Porast operativnih troškova kod tih kompanija u trećem tromjesečju u većini se očekuje u manjim obimu od porasta prihoda.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Uzlet još nije vidljiv

“Društva u sektoru proizvodnje hrane su se u tom razdoblju već zaštitila od porasta cijena sirovina kroz izvedenice, stoga ne očekujemo veći pritisak na operativnu profitabilnost”, ističu u InterCapitalu.

Davor Špoljar, analitičar Erste banke, dodaje da su domaće kompanije do sada u velikoj mjeri koristile zalihe s nižim ulaznim cijenama, tako da nedavni uzlet cijena roba i sirovina još nije bio vidljiv u financijskim rezultatima.

“Očekuje se da će prvi učinci postajati vidljivi prema kraju ove godine, a pogotovo u 2022. U nadolazećim rezultatima najveći fokus bit će na rezultatima hotelijera i efektima turističke sezone na rezultate ostalih o turizmu ovisnih kompanija, te će se tražiti bilo kakve naznake inflatornih pritisaka na troškovnoj strani.

U takvom okruženju investitorima će biti interesantne one kompanije koje imaju snažniju pregovaračku poziciju u odnosu na kupce, s manjom cjenovnom elastičnosti potražnje”, kaže Špoljar. U InterCapitalu kažu da se u relativnim terminima može reći da su sastavnice CROBEX-a bolje pozicionirane za inflaciju u odnosu na sastavnice nekih većih, globalnih indeksa.

“Razlog se može naći u tome što su većina hrvatskih blue chipova stabilne kompanije s vrlo visokom gotovinskom pozicijom te niskom razinom zaduženosti”, smatraju analitičari.

“S fundamentalne perspektive, veća inflacija znači i povećanje diskontne stope s kojom se diskontiraju novčani tokovi, što bi impliciralo i njihovu manju vrijednost. Doduše, efekt veće diskontne stope može biti nadomješten većim novčanim tokovima, primjerice kroz prebacivanje
troškova krajnjem korisniku. Tako da sami efekt inflacije ne mora nužno negativno djelovati na cijene dionica”, zaključuju iz InterCapitala.