Inicijalna javna ponuda (IPO), odnosno postupak prvog izlaska novih dionica na primarna tržišta kapitala, način je kojim kompanije u svijetu iz bilo kojeg razloga traže dodatan kapital putem burze ili je to samo način privatizacije kompanije.

U Hrvatskoj je IPO najviše korišten kao sredstvo privatizacije, a najpoznatiji su naravno svevremenski IPO-i domaće naftne kompanije Ine i Hrvatskih telekomunikacija koje su na neki način približili značenje tržišta kapitala većem broju građana Hrvatske. Nakon njih IPO su napravili Atlantic grupa i Optima telekom. No to je bilo “davne” 2007. godine. U prošloj godini na domaćem tržištu kapitala nije bilo nijedne inicijalne javne ponude dionica, dok je usporedbe radi na Varšavskoj burzi odrađeno najviše u cijeloj Europi – čak 82. I kada se sve zbroji, ukupna vrijednost IPO-a na poljskom tržištu kapitala prošle godine iznosila je 9,3 milijarde poljskih zlota, odnosno 2,3 milijuna eura. Na Zagrebačkoj burzi bilo je nula eura vrijednosti IPO-a. Ako je uspoređivanje s najvećom burzom u ovom dijelu Europe možda pretenciozno, možemo se uspoređivati i s manjima od Varšave. Primjerice, bugarsko tržište kapitala koje je prošle godine imalo sedam inicijalnih javnih ponuda ili Budimpeštanska burza koja je imala dva IPO-a. Čak je i na tržištu kapitala BiH prošle godine bio prvi IPO, i to dionica Fratello Tradea. Činjenica je da zbog svjetske financijske krize koja se preselila i kod nas, inicijalna ponuda dionica zapravo je zadnje o čemu kompanije razmišljaju, a u medijskim napisima i analizama stručnjaka već se može vidjeti kako nas čeka izrazito teško razdoblje. No slom tržišta kapitala nije nas trebao iznenaditi jer su mnogi upozoravali što nas čeka. Opstali su samo najjači koji sada masovno kupuju dionice kompanija za koje vjeruju da će nakon smirivanja krize donijeti toliko željen ekstra profit. Iako situacija nije bajna, postavlja se pitanje kada je pravo vrijeme za IPO. Naime, javne ponude Ine i HT-a napravljene su u vrijeme kada je tržište raslo, nakon čega su i cijene tih dionica rasle, ali kratkoročno. Dionice nakon IPO-a mogu porasti i do 30 posto, nakon čega bilježe pad, barem tako kažu strani profesori financija. Također stvari možemo gledati drukčije. Optimističnije s pogledom u svjetlu budućnost.