Šutnja i iznenađenje, tako bi se najsažetije mogla opisati reakcija domaćeg tržišta kapitala na objavu Financijske agencije (Fina) da želi biti većinski vlasnik Zagrebačke burze. O namjeri objavljivanja ponude za preuzimanje, odnosno o pokretanju postupka preuzimanja Zagrebačke burze, državna kompanija javnost je obavijestila u petak. Svoj potez dodatno su pojasnili objavom na službenim stranicama istaknuvši da bi realizacija željenog omogućila “snažnije povezivanje ključnih institucija tržišne infrastrukture i stvaranje sinergijskog učinka koji bi doprinio učinkovitijem, sigurnijem i stabilnijem funkcioniraju domaćeg tržišta kapitala”. Ivana Gažić, dugogodišnja predsjednica Uprave Zagrebačke burze, ovu namjeru nije htjela komentirati.

“Sukladno zakonskim odredbama i internim politikama ne možemo dati komentar. Sve što možemo reći jest da ostajemo posvećeni provedbi naše poslovne strategije i stvaranju dugoročne vrijednosti za sve dionike”, glasi službeni odgovor Zagrebačke burze na upit da komentiraju potencijalno preuzimanje.

Gotovo jednako su reagirali i ostali važni akteri u ovoj priči, odnosno kompanije koje drže najviše postotke udjela u Zagrebačkoj burzi, ali i dobri poznavatelji tržišta u Hrvatskoj. O razlozima šutnje možemo samo spekulirati – je li to zbog skepse ili zajednica tek kalkulira daljnje poteze? Fina trenutačno drži 9,99% temeljnog kapitala i glasačkih prava u Fini, a namjera joj je preuzeti sve preostale redovne dionice s tim da će uspješnost ponude biti uvjetovana preuzimanjem 50% plus jedne dionice. Fina želi većinski paket, no njega će teško steći bez preuzimanja udjela nekih od trenutačno vodećih dioničara Zagrebačke burze.

To su RR One Capital, kompanija malezijskog ulagača Zong Xin Yeapa, koji je dionice Burze počeo kupovati 2018., a danas drži jednak udio kao i Fina. Slijedi PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond (kategorije B) koji drži 9,98% udjela u temeljnom kapitalu. Dubravko Štimac, predsjednik Uprave društva za upravljanje obveznim mirovinski fondovima PBZ CO, nije htio komentirati ponudu Fine. Među većim dioničarima još su Interkapital vrijednosni papiri (8,61%) te Baktun, LLC, kompanija putem koje ulažu američki investitori o kojima se u domaćoj javnosti zna jednako malo kao i o malezijskom ulagaču. Oni trenutačno drže 7,87% udjela u Zagrebačkoj burzi.

Nije prevelik zalogaj, ali…

Prvih 10 najvećih dioničara Zagrebačke burze ukupno drže nešto više od 68% udjela, s time da udio koji uzimaju domaće banke (sve velike i nekoliko manjih) čini 25 posto vlasništva. Banke će stoga imati vrlo važnu ulogu u tome hoće li Fina u konačnici uspjeti u svojoj namjeri ili neće.

Financijski gledano, značajnijim dioničarima, posebno onima iz top 10, to preuzimanje nije prevelik zalogaj. Zagrebačka burza lani je ostvarila 2,2 milijuna eura poslovnih prihoda, a na razini Grupe četiri milijuna. Burzovna cijena dionica uoči Finine objave implicirala je tržišnu vrijednost ZSE-a manju od devet milijuna eura (oko 8,8), a u petak je trgovanje zaključeno rastom cijene za 7,9 posto, čime je tržišna kapitalizacija porasla za oko 700 tisuća eura, na 9,5 milijuna. Tijekom prvih sedam mjeseci cijena dionice ZSE kao izdavatelja porasla je za više od 60%, s oko 2,50 na 4,10 eura. To se dijelom može pripisati pozitivnijem poslovnom ozračju u ovoj godini, od rasta indeksa i prometa do realizirana dva IPO-a ove godine (ING-GRAD i Žito).

Usto, napokon je donesen i strateški okvir razvoja tržišta kapitala RH, a ohrabrujući koraci spremaju se i u pogledu povezivanja regionalnih burzi, i to sa Zagrebačkom burzom u važnoj ulozi. Dioničari Zagrebačke burze u prethodnih nekoliko godina teško da su baš zadovoljni kretanjem cijene dionice i ukupnim poslovanjem, ali onima najvećima (većinom banke i fondovi) to ionako vjerojatno nije i glavni motiv tog dioničarstva; on se više očituje u upravljačkom utjecaju velikih financijskih institucija. Tako, primjerice, ni cijena ponude za banke-dioničare zacijelo neće biti presudna.

Malezijski ulagač ima koliko i Fina

RR One Capital, kompanija malezijskog ulagača Zong Xin Yeapa, koji je dionice Burze počeo kupovati 2018., danas drži jednak udio kao i Fina.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

A Ljubljana i Makedonija?

Fina, inače, već otprije drži natpolovični paket u Središnjem klirinško-depozitarnom društvu (56%), još jednoj važnoj infrastrukturnoj točki domaćeg tržišta kapitala. Najava preuzimanja burze zgodna je prilika za podsjetiti da su se svojedobno među ključnim dioničarima ZSE razmatrao scenarij prema kojemu bi SKDD preuzela Burza. Hoće li Fina u planiranoj ponudi dohvatiti ciljanih (više od) 50% udjela, ostaje vidjeti, ali pretpostavlja se da s tom objavom nije izašla bez da je prethodno ispitala tržište i raspoloženje dioničara.

Pita li se neke burzovne igrače, manji dioničari mogli bi se odazvati na ponudu, to je izgledno i za HPB-ov paket dionica, a lako moguće da će i malezijski investitor prodati dionice. Aktivniji igrači na domaćem tržištu kapitala u cijeloj priči nemaju, čini se, prevelika očekivanja u pogledu velikih iskoraka ZSE, već zbog toga što inicijativa preuzimanja dolazi od državne institucije, a to u pravilu ima prizvuk politike. Ono što priželjkuju je podizanje likvidnosti tržišta i iskoračivanje Hrvatske iz statusa tzv. “frontier” tržišta u “emerging markets”, a za važnije iskorake nužne su, kažu, prilagodbe poslovanja digitalnoj ekonomiji.

Inače, Fina je sve do 2002. imala isključivo pravo na obavljanje transakcija u platnom prometu, no reformom je ta uloga prepuštena bankama, čime je poslovanje Fine “prepušteno” tržišnim principima. Ti tržišni principi uglavnom se odnose na obavljanje poslova za državu, odnosno Ministarstvo financija i Poreznu upravu, pa se njezino poslovanje i postojanje kritičari nerijetko propitkuju. Fina tako danas provodi ovrhe i stečaje, prikuplja, vodi i analizira podatke o poslovnom sektoru, posreduje u zaprimanju i slanju e-računa koji završavaju u Poreznoj upravi… Lani je uprihodila 128,9 milijuna, 16 posto više nego godinu ranije.

Prije nego što krene u akciju Fina mora ishoditi regulatorna odobrenja od Hanfe, ali i slovenskih i makedonskih službi, s obzirom na to da je Zagrebačka burza 100-postotni vlasnik Ljubljanske, te 30-postotni vlasnik Makedonske burze. Potom slijede pregovori s trenutačnim vlasnicima. U čijem će vlasništvu biti Zagrebačka burza ovisit će o interesima najvećih.