Svjetski ulagački hit – investicijski fond čijim se udjelima trguje na burzi (exchange traded fund – ETF) – kroz nekoliko dana bit će dostupan hrvatskim i slovenskim investitorima. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na jučerašnjoj je sjednici odobrila prospekt prvog domaćeg ETF-a koji će na Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi uvrstiti društvo za upravljanje investicijskim fondovima InterCapital Asset Management.

Ovaj burzovno utrživ fond sastojat će se od dva podfonda. Prvi je InterCapital CROBEX10tr ETF koji replicira indeks Zagrebačke burze CROBEX10tr. Podsjetimo, radi se o najnovijem indeksu kreiranom ljetos koji u izračun vrijednosti uključuje i dividende 10 hrvatskih kompanija s najvećom free float tržišnom kapitalizacijom i prometom. Drugi podfond je InterCapital SBI TOP ETF koji će replicirati kretanje indeksa Ljubljanske burze.

Svaki podfond imat će dvije klase: u kunama izraženu klasu A te klasu B denominiranu u eurima, pojašnjava Hrvoje Čirjak, član Uprave Intercapital Asset Managementa. “Klasa A oba podfonda bit će upisane u Središnje klirinško depozitarno društvo te uvrštene na Zagrebačku burzu, dok će klase B biti upisane u slovenski depozitorij KDD te uvrštene na Ljubljansku burzu. Za početak je planirano pokretanje klase A na ZSE, a u vrlo kratkom vremenu i klase B na Ljubljanskoj burzi”, ističe Čirjak.

ETF-ovi predstavljanju izuzetno zanimljiv financijski instrument, osobito za male ulagatelje, tvrdi Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. “Odličan su alat diverzifikacije, a imaju i element ekonomičnosti jer se investiranjem u jedan instrument ustvari ulaže u sve dionice koje se nalaze u indeksu. Ovakvo bi ulaganje za investitore bilo vrlo kompleksno i zahtijevalo bi značajna novčana sredstva, dok u slučaju ETF-a i s najmanjim novčanim ulogom investirate u veći broj dionica. Vjerujemo da će investitori biti zainteresirani jer ETF-ovi globalno predstavljaju jedan od najpopularnijih financijskih instrumenata. Primjerice, prije petnaestak godina bilo ih je 200-tinjak globalno, a lani gotovo 7000”, naglašava Gažić.

Uvrštenje ETF-a prvo je širenje ponude na Zagrebačkoj burzi nakon certifikata koje je Erste banka uvrstila u rujnu 2012. godine. Iz trgovine su povučeni 2016. godine. “Za certifikatima je postojao osjetan interes, činili su otprilike 5 posto prometa. Tržište je pokazalo zrelost takvim interesom za kompleksnije financijske proizvode i vrlo nam je drago da od sada imamo i nov, zanimljiv instrument kojim investitori mogu trgovati”, ističe Ivana Gažić.

Na pitanje koliko su dugo tekle pripreme za uvrštenje ETF-a, Hrvoje Čirjak otkriva da je InterCapital Asset Management započeo s pripremom tijekom prosinca prošle godine. Rad je nastavljen tijekom čitave 2020. i zahtijevao je veći broj sastanaka s predstavnicima regulatora, Zagrebačke burze, SKDD-a, Ljubljanske burze te KDD-a.

Posve nova infrastruktura
“Posebno ističemo da je riječ o zajedničkom projektu svih navedenih sudionika koji je, između ostaloga, zahtijevao izgradnju nove trgovinske infrastrukture, od izmjene internih pravila i formiranja registra udjelničara unutar depozitorija do kreiranja novog indeksa ukupnog prinosa s obzirom da postojeći nije uključivao dividende u izračun, a sve u cilju povećanja transparentnosti za ulagatelje”, kaže Čirjak.

Uz izračun novog indeksa, Zagrebačka je burza morala i prilagoditi svoje internetske stranice, predstavljene u ponedjeljak. Motiv za kreiranje prvog domaćeg ETF-a InterCapital Asset Management je pronašao u daljnjem unapređenju domaćeg tržišta kapitala, te otvaranju mogućnosti ulagateljima za ulaganje u ETF kao novi, troškovno efikasan financijski instrument, kaže Čirjak.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Očekujemo da će to motivirati i ostale sudionike tržišta na razvoj novih proizvoda. Dodatna motivacija društva je svakako i mogućnost efikasne nacionalne distribucije udjela ulagateljima kroz trgovinski sustav Zagrebačke burze (uskoro i Ljubljanske burze) što je nama kao društvu koje nije vlasnički povezano s bankarskom grupacijom kroz povijest bilo operativno zahtjevno za provoditi”, dodaje Čirjak. Svjetski ETF-ovi krajem prošle godine upravljali su imovinom iznad 6,1 bilijun dolara.

U Europskoj uniji registriran je 1761 ETF ukupne imovine pod upravljanjem od bilijun dolara. Imovina europskih ETF-ova u proteklih je pet godina uvećana dva puta i trenutno čini 8,6 posto imovine investicijskih fondova iz EU-a, pokazuju podaci Morningstara. Osim na dioničke indekse, ETF-ovi mogu biti vezani na cijeli niz ostalih financijskih klasa, od obveznica, preko nafte i zlata do valuta.

Prvi ETF na svijetu bio je vezan na američki dionički indeks S&P 500, a osnovan je 1993. godine. S obzirom na to da su zbog vezanosti na neku imovinu ETF-ovi pasivno upravljani, naplaćuju znatno niže naknade za upravljanje od fondova u kojima fond menadžeri biraju dionice koje će kupiti i prodati.

Naknada od 0,6-0,8%
To je još jedan razlog njihove velike popularnosti proteklih godina. U slučaju InterCapitalova ETF-a, naknada za upravljanje ovisit će o imovini te će se kretati od 0,6 do 0,8 posto godišnje, kaže Hrvoje Čirjak.

Ako imovina fonda bude ispod 50 milijuna kuna, naknada iznosi 0,8 posto, a ako je u rasponu između 50 i 75 milijuna kuna, iznosit će 0,7 posto. Za imovinu iznad 75 milijuna kuna naplaćivat će se naknada od 0,6 posto.