Za oko mjesec dana na domaćem tržištu mogle bi se preklopiti dvije nove ulagačke prilike za investitore. Jedna za one koji preferiraju sigurne i predvidive fiksne prihode, a druga za one sklonije dionicama.

Potkraj idućeg mjeseca ide, naime, nova ponuda “narodnih” državnih obveznica (8. ožujka dospijeva preklanjsko izdanje od 1,85 milijardi eura), a otprilike u isto vrijeme trebala bi se odigrati i inicijalna javna ponuda (IPO) dionica ING-GRAD-a. Građevinska kompanija u prosincu je obznanila taj plan. Branislav Brizar, osnivač i predsjednik Uprave društva, predstavio ga je kao iskorak za 2025., ali pripreme su već jako poodmakle.

U kompaniji su nam potvrdili da je Prospekt za javnu ponudu i burzovno uvrštenje već u proceduri odobrenja u Hanfi. Ne bude li dodatnih zahtjeva regulatora za očitovanja ili dopune, IPO je izgledan krajem veljače. Njegov uspjeh za burzu bi značio prvo novo uvrštenje povezano s “pravim” IPO-om nakon više od tri godine, kad je na Zagrebačku burzu izašao Span.

Kroz javnu ponudu dionica društvo namjerava prikupiti oko 50 milijuna eura svježeg kapitala. Iz kompanije, doduše, poručuju da će detalji o iznosu biti dostupni po objavi Prospekta, odnosno sa zaključenjem procesa.

Prikupljeni kapital usmjerit će se za daljnji razvoj poslovanja i osnaživanje tržišnih pozicija. “Poseban fokus bit će na širenju u nova područja građevinskog sektora, poput geotehnike, gdje vidimo značajan potencijal za rast”, ističu u Upravi. Premda su dio strateških planova i akvizicije, o potencijalnim metama još ne mogu govoriti.

Istodobno, potvrđuju da su provedbom IPO-a novim dioničarima spremni prepustiti 30-ak posto vlasništva. S obzirom na ciljanu veličinu ponude, to implicira tržišnu kapitalizaciju kompanije nakon provedbe IPO-a od oko 150 milijuna eura.

Ključna valuacija
Dionice će se ponuditi na upis institucionalnim investitorima, zaposlenicima, ali i ostalim “retail” ulagateljima. Želja im je, kažu, privući dioničare “koji će s kompanijom dijeliti viziju daljnjeg rasta i razvoja”. Dakle, u prvom redu one koji na to ulaganje ne gledaju špekulativno, već u nešto dužem horizontu.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Na tom tragu su i najave prinosa od oko pet-šest posto, što se može iščitati i kao naznaka predvidive politike dividendi. Usto, za motiviranje na dugoročnije ulaganje za zaposlenike koji se odluče postati i suvlasnici predviđeni su dodatni poticaji, tj. povlašteni uvjeti. To, navodno, podrazumijeva periodične dodjele dionica u određenom omjeru prema broju kupljenih u inicijalnoj javnoj ponudi.

Za odaziv ulagača na IPO, uz dobru investicijsku priču, u konačnici je ključna valuacija kompanije pretočena u cijenu dionica. Upravo je raskorak cjenovnih očekivanja prije dva mjeseca bio razlog zašto je Studenac odlučio do daljnjega odustati od izlaska na burzu, tj. ostaviti ga za bolji trenutak, kad će moći pokazati da su projekcije na kojima je bazirano vrednovanje bile realne.

U ING-GRAD-u kažu da su im u valuacijama orijentir bile vrijednosti po kojima se trguju usporedive kompanije “uz primjenu diskonta za IPO i specifičnost u odnosu na usporedive kompanije”. S obzirom na iznos i približan udjel koji će novi dioničari zauzeti u vlasničkoj strukturi, neki financijaši reći će da se u odnosu na financijske pokazatelje kompanije u valuaciji nije išlo “agresivno”. Dakle, nije odvraćajuća.

Prošlu godinu društvo je zaključilo s oko 120 milijuna eura prihoda. To je 20-ak posto više nego godinu prije, a toliki je bio i trogodišnji prosjek rasta u razdoblju 2021.-2023. O operativnoj dobiti Brizar je rekao samo da će i izvješće za 2024. pokazati rast (nakon gotovo 16 milijuna EBITDA-e u 2023.), pri čemu je prethodno trogodišnji prosjek rasta bio 28 posto. Opseg ugovorenih poslova na kraju 2024. bio je najveći u povijesti kompanije.

Snažne stope rasta već godinama su obilježje tog sektora u cjelini. Ali one su i podsjetnik na njegovu izraženu cikličnost. Za financijske krize prije 15-ak godina to su itekako osjetili i domaći ulagači u dionice građevinara pa u burzovnoj ponudi već niz godina ima malo predstavnika tog sektora. Međutim, ING-GRAD je ponešto specifičan igrač u branši jer se u razvoju usmjerio na zahtjevnije tržišne niše koje se manje oslanjaju na “mišiće”. U gotovo 40 godina poslovanja tvrtka nikad nije poslovala s gubitkom, kaže njezin vlasnik.

“Uz rastuće trendove u poslovanju, stabilnu strukturu kapitala i povoljan koeficijent zaduženosti, važno obilježje ove kompanije je i učinkovita diverzifikacija aktivnosti – od projekata obnove kulturne baštine, turističkih građevina i stanogradnje do energetike i infrastrukturnih projekata. Ta raznolikost povećava otpornost i smanjuje izloženost rizicima povezanim s građevinskim sektorom”, komentirajući profil ING-GRAD-a kaže Tajana Barbić, viša znanstvena suradnica na zagrebačkom Ekonomskom institutu.

Trenutačna očekivanja za sektor ostaju pozitivna, napominje, jer građevinarstvo u Hrvatskoj doživljava snažan rast zahvaljujući postpotresnoj obnovi, infrastrukturnim projektima financiranim iz EU fondova i povećanim investicijama u energetsku tranziciju.

Politika dividendi
Podsjeća i da je, mimo potencijalnog kapitalnog dobitka, taj sektor tradicionalno poznat po isplatama dividendi. “To može potaknuti i interes ulagača koji preferiraju takve vrste dionica, ali pritom je, naravno, važno da ulagači, posebno oni koji nemaju iskustva i/li ne posjeduju već dobro diversificirane ulagačke portfelje, budu svjesni rizika ulaganja na tržištu kapitala”, zaključuje Barbić.

Kad je riječ o IPO-ima, ING-GRAD-ov moguće neće biti i jedini u ovoj godini. Da ima slične planove, istaknuo je nedavno i vlasnik Žita Marko Pipunić, najavljujući investicijski ciklus težak oko 60 milijuna eura. Taj je slavonski poduzetnik prikupljanje kapitala i izlazak na burzu razmatrao, doduše, još prije pet-šest godina, ali tada je očito ocijenjeno da taj iskorak zahtijeva prethodno pospremanje prilično kompleksne strukture portfelja djelatnosti.

Usto, u međuvremenu su značajno poboljšani i pokazatelji zaduženosti. Razmatranje IPO-a ovaj put je popraćeno i upisom preoblikovanja iz društva s ograničenom odgovornosti u dioničko društvo (krajem 2024.), kao i nizom prethodnih pripajanja ovisnih društava i/li brisanja podružnica. Da je IPO opcija prema kojoj se ide, sugeriraju i neslužbene informacije da su za taj iskorak angažirani i financijski savjetnici. Kako saznajemo, Pipunić je taj posao povjerio investicijskim bankarima Zagrebačke banke