Američki burzovni indeksi zabilježili su rast nakon što su analitičari kazali kako očekuju da će iduće godine potražnja za osobnim kompjuterima nadmašiti predviđanja te zbog špekulacija investitora kako će američko ministrarstvo financija i Federalne rezerve poduzeti korake koji bi trebali obuzdati gubitke vezane uz hipoteke. Dionice Intela, Advanced Micro Devicea i IBM-a su porasle nakon što je kompanija homas Weisel Partners kazala kako očekuje da će rastuće tržište povećati potražnju za notebookovima. Oporavak cijena memorijskih čipova povećao je cijene dionica tvrtki Micron Technology i Applied Materials, dok je Exxon predvodio porast energetskog sektora. Gledano po indeksima, Standard & Poor’s 500 rastao je za 15,4 boda, na 1478,7 bodova. Industrijski indeks Dow Jones porastao je za 131 bod (na 13.393 boda), dok je tehnološki indeks “zaradio” 27 bodova (na 2089,25 bodova).

I vlada pomogla burzama
Analitičari su ocijenili i kako bi Federalne rezerve mogle donijeti i dodatne mjere za povećanje kredita kompanijama i pojedincima na sastanku koji se održava 11. prosinca. Dionice su rasle i nakon priče da se regulatorna tijela i zajmodavci fokusiraju na zamrzavanje kamata na sekundarne hipoteke u idućih pet godina. Rastu je pripomoglo i službeno vladino izvješće o većem od očekivanog povećanju produktivnosti radnika te smanjenju troškova rada. Dionica najvećeg svjetskog proizvođača čipova, Intela porasla je za 53 centa (na 26,84 dolara), dok je vrijednost dionice Advanced Microa rasla za 11 centi (na 9,36 dolara). Micron Technology, najveći američki proizvođač kompjuteskih memorijskih čipova dobio je 10 centi na cijeni dionice koja je sada na 8,70 dolara. Applied Materials narastao je za 11 centi, na 19,20 dolara. Indeks DRAMexchange Index, koji mjeri prosječne cijene čipova u posljednjih pet dana rastao je za 1,3 posto. Jučer su i indeksi na europskim burzama prekinuli dvodnevni trend pada. Poduprli su ih dobitci u sektoru banaka i rudarstva pod utjecajem priča o konsolidaciji i rastućim cijenama nafte. Londonski Ftse indeks do podneva je poskočio gotovo 1,5 posto, na 6.405 bodova, dok je frankfurtski DAX indeks bio na dobitku 0,86 posto, dosegnuvši 7.875 bodova. Podršku dionicama u sektoru nafte i plina pružila je odluka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da ne poveća svoje isporuke nafte. Među najvećim dobitnicama bile su dionice Totala, BP-a, Royal Dutch Shella i BG-a, dobivši na vrijednosti između 1,0 i 2,0 posto. Ojačale su zbog poskupljenja nafte za više od dolara po barelu, pod utjecajem odluke OPEC-a.

Rast rudarskih dionica
Od rudarskih kompanija Xstrata je zabilježila rast cijena dionica od 2,1 posto nakon što je kompanija ponudila 842 milijuna dolara za australski Resources Pacific, a najavila je da će udvostručiti proizvodnju u kanadskom rudniku nikla do 2013. Od drugih pripadnika toga sektora još su ojačale dionice Rio Tinta, za 1,7 posto, BHP-a za 1,8 posto i Anglo Americana za 2,3 posto. Antofagastine dionice bile su na dobitku gotovo tri posto. “To je prilično snažan oporavak, predvođen uobičajenim cikličnim pričama, a osjetno su se oporavile čak i financijske kompanije. Tome ćemo sve više svjedočiti kako se godina bude primicala kraju”, tumači Robert Quinn, europski strateg pri ogranku Standard & Poor’sa za istraživanja tržišta dionica. No, dodao je kako ne očekuje održanje toga rasta. U bankarskom sektoru dionice su uglavnom dobivale na vrijednosti. Pri tome su dionice HSBC-a ojačale 2,1 posto, RBS-a za 1,8 posto a HBOS-a za 1,2 posto. S druge strane, posrnula britanska banka Northern Rock zabilježila je pad cijena dionica od 2,7 posto nakon što je britanski Daily Telegraph objavio da je britanska vlada poduzela mjere za nacionalizaciju posrnule banke ako se ne pojavi privatni kupac. Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je za 0,83 posto, na 15.608 bodova.

Južna Amerika osniva svoj MMF

Predsjednici sedam zemalja Latinske Amerike u nedjelju bi u Buenos Airesu trebali službeno osnovati Bank of the South (Banka juga), koja je zamišljena kao regionalna alternativa Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci. Prema riječima argentinskih dužnosnika, domaćinu svečanosti argentinskom predsjedniku Nestoru Kirchneru pridružit će se njegov brazilski kolega Luiz Inacio Lula da Silva, urugvajski Tabare Vazquez, Hugo Chavez iz Venezuele, Rafael Correa iz Ekvadora, Nicanor Duante Frutos iz Paragvaja, te bolivijski predsjednik Evo Morales. Sjedište banke biti će u Caracasu a imat će urede i u Buenos Airesu i La Pazu. Počet će s radom početkom 2008. a procjenjuje se da će njezin početni kapital iznositi sedam milijardi dolara.