Nakon korporativne obveznice M Sana, na domaće tržište kapitala u dogledno bi vrijeme moglo stići još jedno izdanje. Ina je putem Zagrebačke burze najavila da razmišlja o prikupljanju do dvije milijarde kuna putem izdanja obveznica i njihovo uvrštenje u kotaciju Službenog tržišta.

“Društvo objavljuje da razmatra izdavanje obveznica na domaćem tržištu kapitala ukupnog nominalnog iznosa do najviše 2 milijuna kuna uz jednokratno dospijeće glavnice nakon najviše pet godina”, objavila je investitorima Ina odluku Uprave od 15. rujna.

O detaljima izdanja, mimo dospijeća, poput informacije namjeni zaduženja ili ciljanim uvjetima te runde financiranja, zasad nema. Transakcije će se provesti uz uvjet ishođenja svih regulatornih odobrenja o kojima će kompanija, čije redovne dionice kotiraju na Službenom tržištu, pravodobno obavijestiti javnost.

“Ina razmatra mogućnost izdavanja obveznica najviše do dvije milijarde kuna kako bi osigurala dodatna sredstva za potrebe poslovanja, što uključuje daljnja ulaganja u strateške projekte. Stanje na tržištu je trenutačno povoljno za izdavanje obveznica što je u skladu s ciljem kompanije da optimizira financiranje.

Konačna odluka Uprave o izdavanju obveznica ovisit će, između ostalog, i o odobrenjima regulatornih tijela te o stanju na tržištu u trenutku izdavanja”, rekli su Poslovnom dnevniku iz kompanije dodajući da je “Ina na financijskom tržištu prepoznata kao stabilna i sigurna kompanija te poželjan klijent”.

Da su pripreme za izdanje u tijeku može se zaključiti iz činjenice da je Ina već angažirala logistiku za emisiju, banke agente izdanja te pravnog savjetnika.

U svrhu potpore transakciji, angažirani su Erste&Steiermärkische Bank, Privredna banka Zagreb i Raiffeisenbank Austria u svojstvu agenata izdanja, te odvjetnička društva Mamić, Perić, Reberski, Rimac i Mišković & Mišković u svojstvu pravnih savjetnika društva odnosno agenata izdanja”, stoji u obavijesti Ine na Zagrebačkoj burzi.

U koju svrhu će Ina iskoristiti dvije milijarde kuna, hoće li prikupljeni kapital biti iskorišten za refinanciranje postojećih obveza ili za nova ulaganja, kompanija zasad ne otkriva u detalje.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Investitorima u obveznicu taj će podatak biti dostupan u prospektu koji još nije stigao u nadležnu službu Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), potvrdio nam je regulator.

Kada stigne, procedura oko eventualnih pojašnjenja i finalnog zelenog svjetla trajat će najmanje dva mjeseca što bi značilo da bi kraje godine ili početkom 2022. Ina mogla krenuti u realizaciju zaduženja.

Pogled na bilancu grupe krajem prvog polugodišta daje naslutiti da refinanciranje dugova nije isključeno. Krajem lipnja dugoročne obveze iznosile su 189 milijuna kuna, no zaduženja s rokom otplate manjim od godinu dana bile su 2,56 milijardi kuna, oko pola milijarde više nego krajem 2020.

Posljedice pandemije

Poput ostalih energetskih kompanija, kriza prouzročena Covidom 19 osjetno se odrazila na poslovanje Ina grupe. Zahvaljujući ograničenjima kretanja i poslovanja te loše turističke sezone koja se odrazila na maloprodaju, pad potražnje za proizvodima i uslugama kretao se između 30 i 50 posto.

U 2020. godini prihodi Ine su pali više od trećinu, na 14,2 milijarde kuna. Premda se tržište nafte djelomično oporavilo u drugoj polovici godine, cijene nafte i plina prosječno su ostale na 30-ak posto nižim razinama nego 2019.

CCS EBITDA, pokazatelj dobiti koji u obzir uzima skokove cijena sirovina, bez jednokratnih stavki pao je na 1,78 milijardi kuna. U tim okolnostima, uz interne optimizacije bitno su prilagođena ulaganja (ona nekrucijalna zaustavljena) kako bi se očuvala financijska stabilnost tvrtke, a omjer duga i kapitala iznosio je 14,7 posto.

Naftna kompanija istaknula je da su takvim potezima zaštićena strateška ulaganja, poput projekta izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka u Rijeci koja će osigurati održivost poslovanja u budućnosti.

Unatoč rastućim cijena naftnih derivata, energetski sektor i dalje osjeća dugoročne posljedice korona krize. Prilagodna ekonomije na pandemiju i dalje traje, no stručnjaci u energetskom sektoru smatraju da naftna i plinska industrija razine prije krize neće vidjeti tako brzo. Iz Ine su ranije najavili da će nastaviti sa svojim strateškim projektima i prilagodbom novom okruženju, jačajući svoj budući potencijal rasta.

“Vezano uz jačanje prisutnosti na inozemnim tržištima, napominjemo da aktivno pratimo sve lukrativne prilike. Nedavno je tako pokrenut proces povećanja udjela u OMV Slovenija, a početkom godine INA je ušla u partnerstvo na novoj istražnoj koncesiji u Egiptu”, kažu u Ini.

Oporavak cijena nafte

U drugom tromjesečju ove godine oporavak cijena nafte odražava oporavak vanjskog okruženja; cijena nafte tipa Brend premašila je razinu od 60 dolara po barelu. Potražnja za proizvodima bilježi porast na razine prije krize na ključnim tržištima, no sve su okolnosti još otvorene s obzirom na neizvjesnost raspleta epidemije, broja zaraženih i efekta potencijalnih restrikcija na gospodarstvo.

U prvom polugodištu ove godine EBITDA Ina grupe premašila je 1,2 milijardi kuna dok je neto dobit iznosila 534 milijuna kuna.

Ono što je sasvim izgledno jest da zainteresiranih za proširenje portfelja Ininom obveznicom neće nedostajati. U uvjetima kada se država zadužuje uz prinos 0,2 ili 0,3 posto, da Inina obveznica nosi 1 posto ulagačima bi to bio 4-5 puta isplativije ulaganje, kažu upućeni na tržištu kapitala.

Usporedbe radi, M San je krajem srpnja obećao prinos od 2 posto za posudbu 200 milijuna kuna pa bi Ina mogla s prinosom ići i ispod tih razina. U toj priči nije zgorega primijetiti da je naftna kompanija u financiranje krenula put tržišta kapitala, umjesto kucanja na vrata banaka.

Uz rekordno niske prinose koji dužnički vrijednosni papir čine prihvatljivom alternativnom bankarskom zajmu, prednosti korporativne obveznice u ovom slučaju mogu biti manjak potrebe za kolateralom, kao i šira mreža investitora.

Sudeći po iznosu, Inina obveznica ciljat će na institucionalne ulagače pa bi se, osim banaka, među uspisnicima moglo naći investicijskih i mirovinskih fondova, osiguravatelja,…

Novom izdanju vesele se i na domaćoj burzi koja zadnjih mjeseci konačno pokazuje nešto veću živahnost nego ranije. “Drago nam je da su korporativni izdavatelji prepoznali tržište kapitala za financiranja putem obveznica”, kratko poručuje predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.