Bitno smanjeni prometi trgovanja ove godine na Zagrebačkoj burzi negativno su se odrazili na financijske rezultate dijela privatnih brokerskih društava, pokazuju privremeni nerevidirani Hanfini podaci. Osim krize ne treba zanemariti ni utjecaj troškova usklađivanja s novim Zakonom o tržištu kapitala. Od 29 privatnih brokeraja navedenih u Hanfinu izvješću njih 17 poslovalo je s većim ili manjim gubitkom u prvih šest mjeseci. Gubitke veće od jednog milijuna kuna ostvarilo je šest brokeraja. To su Erste vrijednosni papiri, ICF Broker, Ilirika vrijednosni papiri, Interkapital vrijednosni papiri, KD Upravljanje imovinom i Krentschker vrijednosnice. Gubitak Erste vrijednosnih papira od 1,2 milijuna kuna dokaz je kako je ova godina, osim za manja investicijska društva, zahtjevna i za tržišne lidere.

Manje zanimanje
“Takvom rezultatu u prvih šest mjeseci pridonio je nizak promet na Zagrebačkoj burzi. Iako Erste vrijednosni papiri imaju znatan tržišni udjel u relativnim brojkama, u apsolutnim iznosima riječ je o niskom prometu u odnosu na prethodne godine”, kazao je član Uprave Erste vrijednosnih papira Hrvoje Krstulović. “Osim toga ove je godine znatno manje zanimanje za uslugu upravljanja portfeljima, što je također odraz situacije na tržištu kapitala”, dodao je Krstulović. Prema njegovim riječima, to je društvo imalo znatna ulaganja u informatičku i IT podršku, te očekivane, ali dodatne troškove vezane uz harmonizaciju s novim Zakonom o tržištu kapitala. U jednom društvu, u kojem su službeno rekli kako nemaju komentara, neslužbeno su izjavili kako je glavni uzrok ostvarenoga polugodišnjega gubitka smanjenje opsega prometa na domaćem tržištu kapitala uz nemogućnost dodatnih smanjenja troškova poslovanja. “Promet na burzi na razinama je od 35 do 40 posto prošlogodišnjeg prometa. Iako se tržišni udjeli ne mijenjanju, veliki ostaju veliki, a mali ostaju mali, prometa nema, a time ni zarade”, tvrdi čelni čovjek investicijskog društva koji je želio ostati anoniman.

Novi poslovni prostor
Gubici ostalih 11 brokerskih društava kreću se između 48.000 i 844.000 kuna. U tu skupinu nešto manjih gubitaša ulaze Abacus brokeri, CBB vrijednosnice, Credos, Dionica Brod, EA Sistem, Era Kapital, FIMA Vrijednosnice, Fintrade, Rast, Šted Kapital te Utilis. Milovan Strnišćak, predsjednik Uprave Abacus brokera, tvrdi da je ostvareni gubitak u prvom polugodištu od gotovo pola milijuna kuna “u cijelosti proizašao iz troškova amortizacije, realiziranoga gubitka prodane financijske imovine i poduzetih adaptacija na poslovnom prostoru kupljenom 2008. godine”. U poslovni prostor u Petrovoj ulici u Zagrebu to se investicijsko društvo uselilo tijekom prosinca prošle godine, kazao je Strnišćak. Investicijsko društvo Credos prvo je polugodište zaključilo s gubitkom od 546.000 kuna. Direktorica Credosa Suzana Lončar gubitke kratko opravdava “krizom na tržištu kapitala i padom cijena dionica”. Žaran Perić, direktor karlovačkoga investicijskog društva EA Sistem, razloge polugodišnjega gubitka od 97.000 kuna nalazi u stanju na domaćem tržištu kapitala. “Gubitak je ostvaren zbog situacije na tržištu i smanjene likvidnosti. Veći dio troškova je fiksan i na njih se ne može utjecati. Možete utjecati tek na troškove vezane za zaposlenike i odgađati investicije u modernizaciju”, kazao je Perić.

Internetsko trgovanje
Čakovečki Utilis ostvario je najmanji gubitak, malo manje od 50.000 kuna. Međutim, predsjednik Uprave Ninoslav Kosor ne smatra gubitak problematičnim. Postoje nekoliko razloga, kazao je Kosor. “Povećali smo broj zaposlenika za gotovo 100 posto, uložili smo u softver i hardver te uveli internetsko trgovanje, a imali smo i nerealizirane gubitke koje smo morali iskazati. Ne treba zanemariti ni utjecaj drastično smanjenog prometa na Zagrebačkoj burzi”, ističe Kosor. U jednom manjem brokeraju, koji je polugodište zaključio s dobiti, neslužbeno je rečeno kako je “recept za preživljavanje” u ovim vremenima rezanje svih fiksnih troškova koji se mogu smanjiti, i to na svim razinama.

Izdvojeno

Registrirani za sve
U brokerskim se krugovima smatra da razloge gubitaka dijela investicijskih društava treba potražiti i u njihovoj veličini i registriranju za cijeli niz investicijskih usluga koji im dopušta Zakon o tržištu kapitala. “Mi se bavimo samo osnovnom djelatnošću, a sve ostalo smo prebacili na ‘outsourcing’. Gotovo sav posao obavljamo u timu od svega nekoliko ljudi”, otkrila je čelna osoba jednog brokeraja.