Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

‘Hrvatsko tržište će zaostati’

Autor: Tin Bašić
15. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

U trećem kvartalu regionalna tržišta kapitala bilježit će znatno manji pad nego hrvatsko koje će biti u minusu 5%

U idućih nekoliko mjeseci situacija na hrvatskom tržištu kapitala neće biti optimističnija i tržište će se razvijati sporije nego regionalna. Stav je to analitičara austrijske Raiffaisen banke koji u najnovijoj tromjesečnoj strateškoj analizi za srednju i istočnu Europu, unatoč ne tako optimističnim prognozama za domaće tržište kapitala, ipak prepuručuju investitorima kupnju dionica. “Predviđamo da će se tržište kapitala u Hrvatskoj u idućih nekoliko mjeseci razvijati ispod prosjeka, odnosno lošije od onih u regiji. Jednostavno rečeno, zaostajat će”, izjavio je za Poslovni dnevnik analitičar Aaron Alber koji sa svojim kolegama ipak savjetuje kupnju, jer domaćoj burzi u dogledno vrijeme predviđaju rast.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

No ipak napominje: “Indeks CROBEX10 sada nije posebno atraktivan u smislu valuacija. Naime, očekuje se da će dobit korporativnog sektora u 2012. godini pasti šest posto, čime indeks ima ukupni P/E (zarada po dionici) od 10,4 posto, što predstavlja malu premiju u odnosu na tržišta u regiji”, stoji u analizi. Prema Raiffeisonovim procjenama kretanja tržišta kapitala, hrvatsko će u iduća tri mjeseca pasti više od sedam posto, što je u skladu sa negativnim trendom koji se očekuje na svim tržištima regije, od Poljske i Mađarske, do Rusije i Rumunjske. No nakon toga, regionalna tržišta bilježit će znatno manji pad nego hrvatsko koje će, prema procjenama Raiffeisena, biti u minusu pet posto. Za devet mjeseci, odnosno u posljednjem kvartalu, hrvatsko će tržište stagnirati (-0,1%), dok će regionalna biti u znatno povoljnijem položaju, primjerice za Poljsku se očekuje rast od sedam posto. No čini se kako su analitičari posebno optimistični kada je u pitanju prvi kvartal iduće godine kada očekuju dvoznamenkasti rast u gotovo cijeloj regiji. Poljsko bi tržište trebalo biti u plusu čak 25%, češko 22%, rumunjsko 16%, a hrvatsko tržište kapitala trebalo bi porasti 12,6 posto. Ipak, za ostvarenje tog rasta potrebno je dovesti gospodarstvo u red. Vlada se, smatraju analitičari RBA, suočava sa dva problema: ne provođenjem fiskalne konsolidacije i padom gospodarstva u posljednje tri godine. “Nema sumnje da je fiskalna konsolidacija neizbježna budući da trenutne mjere neće uspjeti dostići razinu strukturnog deficita koji propisuje EU. Stoga je ključno da se potencijalni gospodarski rast poveća u srednjem razdoblju, a to podrazumijeva strukturne reforme, pogotovo u dijelu tržišta rada, državne uprave i socijlne politike”, stoji u analiizi. Bez reformi i skog rasta, slijedi dugoročna stagnacija, upozoravaju analitičari. Hrvatskom BDP-u ove godine predviđaju pad od 1 posto, a iduće isti toliki rast. Stopu nezaposlenosti vide na 18,5%, a javni dug ma 52,2% BDP-a.

U idućih nekoliko mjeseci situacija na hrvatskom tržištu kapitala neće biti optimističnija i tržište će se razvijati sporije nego regionalna. Stav je to analitičara austrijske Raiffaisen banke koji u najnovijoj tromjesečnoj strateškoj analizi za srednju i istočnu Europu, unatoč ne tako optimističnim prognozama za domaće tržište kapitala, ipak prepuručuju investitorima kupnju dionica. “Predviđamo da će se tržište kapitala u Hrvatskoj u idućih nekoliko mjeseci razvijati ispod prosjeka, odnosno lošije od onih u regiji. Jednostavno rečeno, zaostajat će”, izjavio je za Poslovni dnevnik analitičar Aaron Alber koji sa svojim kolegama ipak savjetuje kupnju, jer domaćoj burzi u dogledno vrijeme predviđaju rast.

No ipak napominje: “Indeks CROBEX10 sada nije posebno atraktivan u smislu valuacija. Naime, očekuje se da će dobit korporativnog sektora u 2012. godini pasti šest posto, čime indeks ima ukupni P/E (zarada po dionici) od 10,4 posto, što predstavlja malu premiju u odnosu na tržišta u regiji”, stoji u analizi. Prema Raiffeisonovim procjenama kretanja tržišta kapitala, hrvatsko će u iduća tri mjeseca pasti više od sedam posto, što je u skladu sa negativnim trendom koji se očekuje na svim tržištima regije, od Poljske i Mađarske, do Rusije i Rumunjske. No nakon toga, regionalna tržišta bilježit će znatno manji pad nego hrvatsko koje će, prema procjenama Raiffeisena, biti u minusu pet posto. Za devet mjeseci, odnosno u posljednjem kvartalu, hrvatsko će tržište stagnirati (-0,1%), dok će regionalna biti u znatno povoljnijem položaju, primjerice za Poljsku se očekuje rast od sedam posto. No čini se kako su analitičari posebno optimistični kada je u pitanju prvi kvartal iduće godine kada očekuju dvoznamenkasti rast u gotovo cijeloj regiji. Poljsko bi tržište trebalo biti u plusu čak 25%, češko 22%, rumunjsko 16%, a hrvatsko tržište kapitala trebalo bi porasti 12,6 posto. Ipak, za ostvarenje tog rasta potrebno je dovesti gospodarstvo u red. Vlada se, smatraju analitičari RBA, suočava sa dva problema: ne provođenjem fiskalne konsolidacije i padom gospodarstva u posljednje tri godine. “Nema sumnje da je fiskalna konsolidacija neizbježna budući da trenutne mjere neće uspjeti dostići razinu strukturnog deficita koji propisuje EU. Stoga je ključno da se potencijalni gospodarski rast poveća u srednjem razdoblju, a to podrazumijeva strukturne reforme, pogotovo u dijelu tržišta rada, državne uprave i socijlne politike”, stoji u analiizi. Bez reformi i skog rasta, slijedi dugoročna stagnacija, upozoravaju analitičari. Hrvatskom BDP-u ove godine predviđaju pad od 1 posto, a iduće isti toliki rast. Stopu nezaposlenosti vide na 18,5%, a javni dug ma 52,2% BDP-a.

Što kaže Erste

Izbjegli bi Hrvatsku
Kada je riječ o alokaciji ulaganja po tržištima kapitala u srednjoj i istočnoj Europi, analitičari Erste grupe poručuju da bi “sigurno izbjegli manja tržišta kao što su Slovenija, Hrvatska i Srbija”, a preferiraju Tursku i Poljsku. Što se tiče sekundarnih tržišta, u Ersteu preporučuju Rumunjsku, dok je Mađarska, kažu, težak slučaj s obzirom da “ima dobre fundamente, ali i političke nesigurnosti. ”

Autor: Tin Bašić
15. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close