Hrvatska poštanska banka ostvarila je lani neto dobit od 180,2 milijuna kuna, 46,2 posto veću nego 2015. i najveću u dosadašnjem radu. Svi segmenti poslovanja zabilježili su rast, no zbog kapitalnih ograničenja u 2017. ga menadžment mora – ograničavati.

Razgovori s državom
"Došli smo na granicu adekvatnosti kapitala. Na kraju 2016. imali smo 4,98 posto tržišnog udjela. S pet posto potreba za kapitalom raste za 1,5 postotnih bodova i tada bismo bili u prekršaju. Želimo li nastaviti ovakav trend rasta, imamo potrebu za svježim kapitalom", istaknuo je predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić te dodao da o tome razgovaraju s vlasnicima, i većinskim i manjinskim, no najviše s većinskim – državom. "Podaci iz HNB-a o tržišnim udjelima dolaze s odmakom od dva mjeseca pa vodimo računa da ne rastemo previše – otkrio je Vuić na predstavljanju rezultata poslovanja u 2016. Operativna dobit banke iznosila je 385,4 milijuna kuna i 19,8 posto je veća nego prethodne godine, dok je aktiva porasla 9,3 posto, na 19,4 milijarde kuna.

S pozitivnim predznakom
Rastao je i neto kamatni prihod za 0,8 posto, na 514,4 milijuna kuna, a prihod od provizija i naknada povećao se 0,6 posto, na 182,8 milijuna kuna. Povećali su se i depoziti, za 9,3 posto, na 19,4 milijarde kuna, i to najviše u segmentu poduzeća – 54 posto, dok je štednja građana rasla 4,8 posto. Od prodaje udjela u Visi Europe uprihodili su 33,5 milijuna kuna. Volumen kreditiranja veći je 11,6 posto, za 1,2 milijarde kuna, od čega su krediti stanovništvu rasli 12,3 posto; svaka druga kuna odnosila se na stambene kredite koji su skočili rekordnih 51,2 posto. Plasmani pravnim osobama povećali su se 11,5 posto, na 6,8 milijardi kuna. Banka je zabilježila i veliki priljev klijenata: otvoreno je 33 tisuće novih tekućih računa građana. U 2017. najavljuju stvaranje najveće mreže poslovnica kroz projekt "Banka u pošti" – stvaranjem "financijskih kutaka" u poštanskim uredima mreža će im narasti za 150 prodajnih mjesta i ukupno s njihovim poslovnicama premašiti 200.