Za razliku od banaka iza kojih je prema prognozama najteži dio krize, brokerska društva zasad se nemaju čemu nadati; u prvom tromjesečju ostvarili su 5,6 milijuna kuna gubitka. Nastave li istim tempom kroz sljedeća tri tromjesečja, brokerske bi kuće mogle nagomilati 20 milijuna kuna gubitaka, odnosno dvostruko više nego u 2008.

Pad provizija
Najilustrativniji pokazatelj s čime su prošle godine suočeni brokeraji su prihodi od naknada i provizija. Ti su se prihodi u 2008. prepolovili pa su za razliku od 2007. s 250,8 milijuna kuna pali na svega 133,5 milijuna kuna. Neto gubitak od trgovanja vrijednosnim papirima pak, pokazuje pad od 107 posto: u ‘zlatnoj’ 2007. dobit od trgovanja u iznosu od 126,3 milijuna kuna zamijenio je gubitak od 8,8 milijuna kuna prošle godine. Na burzovnu krizu nije ostala imuna ni ukupna imovina brokeraja koja se smanjila za gotovo 16 posto na 2,2 milijarde kuna. Vrijednost kapitala pak, niža je za gotovo trideset posto i iznosi 1,5 milijardi kuna. Imovina nebankarskog sektora, drugim riječima društava za osiguranje i reosiguranje, investicijskih i mirovinskih fondova, leasinga, factoringa i brokeraja, pala je više od 11 posto – sa 115,2 na 103,4 milijarde kuna.

Profitirale banke
Brojke eksplicitno govore da su u krizi dosad profitirale banke: dok se udio nebankovnog sektora u BDP-u smanjio 17 posto, bankama je imovina povećana na 368,5 milijardi kuna, a udio u BDP-u povećan na 127 posto. Uz nisku likvidnost i nezainteresirane ulagače, najveća bojazan brokerskih kuća za opstanak od srpnja bili bi viši kapitalni zahtjevi koje je namentnuo Zakon o tržištu kapitala (ZTK). No, izmjena europske direktive i u domaće je zakonodavstvo donijelo odgodu pa su brokerska društva, kao i banke, dobile odgodu do 31. ožujka 2010. Unatoč tome, i dalje ne nedostaje pesimizma na tržištu kapitala pa tako u brokerskoj zajednici kola pretpostavke da će 20 brokerskih kuća prestati postojati ove godine.

Trgovanje

Burzovna apatija
Iako sa Zagrebačke burze dobre vijesti dolaze tek unatrag posljednja dva tjedna, trgovinski podaci za prvo tromjesečje pokazuju nepogrešivu apatiju. S 3,2 milijarde kuna ukupnog prometa, prvo je tromjesečje podbacilo 48,3 posto u odnosu na prethodno. Promet dionicama bio je niži 52 posto, a obveznicama više od 80 posto što je svakako dokaz krize.