Navodeći promatrače na zaključak kako razina likvidnosti “u sustavu” još uvijek nije zadovoljavajuća, a banke i dalje poprilično suzdržane u segmentu politike “miroljubive aktivne koegzistencije” i otvaranja svježih kreditnih linija za potrebe zadovoljavanja tekuće likvidnosti, Bank of England je iznenada narušila idilu novom intervencijom teškom 1,6 milijardi funti (najviše u nepuna dva mjeseca). To se negativno odrazilo na tečaj funte, ostavivši traga i na izvedbu bankovnih dionica na Otoku tijekom jučerašnje trgovine, usprkos vrlo ohrabrujućim odjecima najnovijih izjava u režiji prvog čovjeka američke središnje banke. Koji je pak samo trebao ponoviti ranije lansiranu, prilično mutnu ili u najboljem slučaju neodređenu konstataciju kako su monetarne vlasti “spremne djelovati ukoliko to bude potrebno”, masovno mameći optimiste na površinu. I to već tijekom trgovine na Wall Streetu tijekom prethodnoga dana, kada su izmijenjenu intonaciju trgovine, a nakon što je Seagate Technology obznanio pozitivnu reviziju prijašnjih prognoza, najbolje iskoristila hi-tech izdanja, omogućivši NASDAQ Composite indeksu da skokom od 2,5 posto gotovo dostigne Dow Jones Industrials kada je u pitanju ovogodišnja izvedba (i rast nešto veći od 6 posto). Oklada na hi-tech dionice pokazala se posve opravdanom i na Starom kontinentu, pri čemu su najviše profitirali STMicroelectronics (+1,6 posto) i Infineon (+1,2 posto), koristeći “potragu za fundamentalnim vrijednostima”, kako je to slikovito opisao jedan od brokera, citirajući vrlo ohrabrujući činjenicu vezanu uz dosadašnji tijek sezone objavljivanja poslovnih rezultata. Naime, od 50 najvećih europskih kompanija “uguranih” u sastav Dow Jones Stoxx 50 indeksa, gotovo 70 posto njih su ostvarenim poslovnim rezultatima nadmašili očekivanja, pa ostaje tek pitanje može li intenzivna, ali relativno kratka subprime epizoda (barem se tako čini iz aktualne perspektive), u većoj mjeri utjecati na ekonomsku aktivnost u SAD (ili na globalnoj razini).

No da su učinci dotične krize još uvijek u svježem sjećanju investitorima, svjedoči upravo epizoda s početka priče, odnosno, još jedan loš dan za banke. Makar je ovoga puta bilo čak i ugodnih iznenađenja. Poput Credit Agricole i Natixisa, francuskog tandema koji je ostvarenim poslovnim rezultatima nadmašio tržišni konsenzus, odlijepivši se od sumornog ostatka sektora. Jer Natixis je u prvoj polovici godine uknjižio rast dobiti od 15 posto (na 1,6 milijardi eura), nakon čega je bilo puno lakše uvjeriti ulagače u tezu o posve minornoj izloženosti aktive u kontekstu subprime krize, što je u konačnici donijelo rast cijene dionica od čak 7 posto. Istodobno, u slučaju Credit Agricole već je i stagnacija profita (1,3 milijarde eura) u drugom kvartalu, uz nezaobilazne izjave na temu subprime krize, bila dovoljna za sasvim pristojnih 1,8 posto dnevnog rasta dionica, što je znatno slabije od Natixisa, ali i znatno bolje od izravnih rivala. Kao što su BNP Paribas i Societe Generale, koji su bilježili pad cijene dionica od 0,5 posto, da i ne govorimo o britanskim ili njemačkim izdanjima, koja su pak predvodili Barclays i Deutsche Bank, s minusom od 1,8 posto. No povoljan tijek sezone objavljivanja poslovnih rezultata u velikoj je mjeri ublažio gubitke burzovnih indeksa izazvane lošijom izvedbom banaka, a među pozitivnim se iznenađenjima našao InBev, nakon što je u drugom kvartalu ostvaren rast dobiti od 27 posto (na pola milijarde eura), što su pak ulagači honorirali rastom dionica od 3 posto.