Domaći investicijski fondovi u prvih su sedam mjeseci ove godine povećali imovinu za 775 milijuna kuna. No unatoč nešto pozitivnijim okolnostima na tržištu nego lani, rezultat je lošiji za ukupno 17 posto. U prošlogodišnjih sedam mjeseci imovina fondova porasla je, niame, za čak 935 milijuna kuna. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za srpanj, i uspoređujući te podatke sa posljednjim danom prošle godine, primjećuje se izrazito konzervativan trend domaćih ulagača, kako ove godine, tako i prošle. Naime, četiri fonda imala su rast imovine viši od 100 milijuna kuna, od čega su tri novčana i jedan obveznički. Nakon što su investitori zbog panike koja je nastala na stranom i domaćem tržištu, masovnim povlačenjem kapitala tijekom 2008. godine izgubili više od 20 milijardi kuna, koliko je zapravo pala imovine investicijskih fondova, ni ne čudi strah koji je zavladao prilikom ulaganja.

Bijeg u manji rizik
Posljednja događanja na svjetskim burzama, gdje su burzovni indeksi bilježili najveće dnevne padove u posljednje dvije godine, a vrijednost dionica stropoštala se nekoliko bilijuna dolara, konzervativnija strategija ulaganja u novčane i obvezničke fondove u ovom trenutku gotovo da je i jedina opcija. Imovina novčanog fonda ZB Investa, ZB plus u prvih je sedam mjeseci ove godine skočila impresivnih 539,8 milijuna kuna. Na kraju srpnja ulagači su u tom fondu držali 2,57 milijardi kuna, stoga je sedmomjesečni relativni rast iznosio 26 posto. U isto vrijeme lani, tom je fondu imovina pala 100,2 milijuna kuna. Imovina obvezničkog fonda Erste Investa, Erste Bond, skočila je 319,1 milijun kuna, što je 120 posto više u odnosu na početak godine. Hanfin posljednji izvještaj pokazuje da je imovina toga fonda iznosila gotovo 585 milijuna kuna. Atraktivnost novčanih fondova kod ulagača pokazuje i novčani fond PBZ Investa čija je imovina skočila za 265,3 milijuna kuna, odnosno 27,7 posto. Prošle godine, taj je fond imao najveći rast imovine u cijeloj fondovskoj industriji koja je u sedam mjeseci porasla 237,8 milijuna kuna. Slijedi novčani fond Raiffeisen Investa koji je gotovo sa 837 milijuna kuna krajem prošle godine dogurao do 955 milijuna kuna, što je relativni rast od 14,13 posto.

U fokusu ulagača
Kako nam kaže jedan fond menadžer, ulagači u ove vrste fondova su i kompanije i financijske institucije te građani. “Investitori radije svoj novac proslijede u obveznički ili novčani fond jer je prinos koji može dobiti u nekoliko mjeseci viši od kamate koju dobije u banci”, kaže sugovornik Poslovnog dnevnika. Ističe kako ionako više da i nema interesa za rizičnije fondove, kao što su dionički. Najlošije rezultate na tržištu imala su i dva novčana fonda, Erste i PBZ Euro novčani čija imovina je pala 393 odnosno 152 milijuna kuna. No, nakon njih, ljestvicu ‘neželjenih’ fondova nastavlja mješoviti fond ZB global čija imovina se smanjila za 60 milijuna kuna. Najveći relativni pad imovine imali su dionički fondovi, kao što su MP Bric čija imovina je umanjena 52,5 posto, dok je imovina fonda OTP Meridian20 pala gotovo 36. posto. Današnja vrijednost imovine fondova daleko je od onih iz 2007. godine. Mnogi od fond menadžera se nadaju da će se tržište dovoljno oporaviti.

Statistika

Ukupno 14,4 mlrd. kuna
Ukupna imovima svih aktivnih fondova u Hrvatskoj na kraju srpnja iznosila je 14,4 milijardi kuna, pokazuju podaci Hanfe. U odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je fondovska industrija držala 12,9 milijardi kuna, ukupna imovina fondova porasla je 1,47 milijardi kuna.