Europske dionice pale su u četvrtak, pritisnute energetskim sektorom, a ulagače i dalje zabrinjava i dužnička kriza u eurozoni i pitanje španjolskog zahtjeva za međunarodnom pomoći.

Londonski FTSE ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na vrijednost zabilježen dan ranije na zatvaranju i iznosio je 5.824 boda. Frankfurtski DAX pao je 0,2 posto, na 7.309 bodova dok je pariški CAC bio u plusu 0,3 posto i iznosio 3.414 bodova.
Europski indeks nafnog i plinskog sektora zabilježio je danas najveći pad, pri čemu je britanski BP pao 1,3 posto nakon prekida dotoka azerbajdžanskog plina prema Turskoj. Norveški Statoil oslabio je 1,4 posto, francuski Total 0,8 posto a talijanski ENI 0,6 posto. Cijene dionica Royal Dutch Shella pale su 0,7 posto.

Tržišta su danas zabrinule i tenzije na Bliskom istoku i oružane čarke između Sirije i Turske, zbog kojih je Ankara zatražila intervenciju Ujedinjenih naroda. Zabrinutost zbog europske dužničke krize ograničila je kretanje cijena na europskim tržištima dionica u proteklih tjedan dana. Španjolska se nalazi pod sve većim pritiskom da prihvati paket pomoći dok se Grčka upinje da ispuni uvjete za novu tranšu međunarodne pomoći.

Madrid mora službeno zatražiti pomoć kako bi Europska središnja banka mogla aktivirati program kupnje obveznica, čiji je cilj snižavanje troškova zaduživanja problemima pritisnutih država. Španjolska vlada oklijeva s upućivanjem zahtjeva, budući da već računa na pomoć europskih partnera pri rješavanju problema u banovnom sektoru, pritisnutom problematičnom imovinom.

U atmosferi neizvjesnosti ulagači nestrpljivo očekuju redovnu konferenciju za novinstvo predsjednika ECB-a Marija Draghija, nakon objave odluke o zadržavanju ključnih kamatnih stopa u eurozoni na važećoj razini od 0,75 posto. Draghi bi se trebao osvrnuti na izglede za eurozonu, i to u kontekstu jačanja inflacije, i pomoći razjasniti situaciju sa španjolskim zahtjevom.

Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 0,9 posto na 8.824 boda.