Posljednjih tjedana cijene su dionica snažno porasle zahvaljujući nadi ulagača da će Fed na sjednici 17. rujna smanjiti kamate za 0,25 postotnih bodova.
Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle, što se ponajviše zahvaljuje signalu iz američke središnje banke da je u rujnu moguće smanjenje kamatnih stopa.
Dow Jones indeks prošloga je tjedna porastao 1,5 posto, na rekordnih 45.631 bod, dok je S&P 500 ojačao 0,3 posto, na 6.446 bodova. Nasdaq je, pak, pao 0,6 posto, na 21.496 bodova.
Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle, što se ponajviše zahvaljuje signalu iz američke središnje banke da je u rujnu moguće smanjenje kamatnih stopa.
Dow Jones indeks prošloga je tjedna porastao 1,5 posto, na rekordnih 45.631 bod, dok je S&P 500 ojačao 0,3 posto, na 6.446 bodova. Nasdaq je, pak, pao 0,6 posto, na 21.496 bodova.
Na najvećoj svjetskoj burzi cijeli je tjedan vladao oprez jer ulagači nisu željeli riskirati uoči tradicionalnog godišnjeg skupa središnjih bankara u američkom gradiću Jackson Holeu.
Najviše se čekao govor predsjednika Feda Jeromea Powella o situaciji u gospodarstvu i monetarnoj politici.
Posljednjih tjedana cijene su dionica snažno porasle zahvaljujući nadi ulagača da će Fed na sjednici 17. rujna smanjiti kamate za 0,25 postotnih bodova.
Takva su očekivanja ojačala jer su posljednji podaci pokazali da američko tržište rada slabi.
No, s druge strane, posljednji podaci pokazuju i da gospodarstvo solidno raste te da je inflacija i dalje povišena.
Stoga su se ulagači plašili da bi Powell mogao ponoviti ono što poručuje već dulje vrijeme – da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata dok se ne vidi kako je povećanje carina na uvoz u SAD utjecalo na inflaciju.
No, Powell je u petak kazao da su sada rizici uravnoteženi i da se bliži vrijeme za prilagodbu monetarne politike.
To je na tržištu protumačeno kao signal da će Fed u rujnu smanjiti kamatne stope, pa su burzovni indeksi snažno porasli i tjedan zaključili s dobicima.
Doduše, Nasdaq je na tjednoj razini pao, što je posljedica korekcije cijena dionica niza tehnoloških kompanija, koje su posljednjih godina predvodile po rastu.
Prošloga se tjedna taj sektor našao pod pritiskom jer neki analitičari kažu da su cijene dionica u tom sektor prenapuhane.
Uz to, neka istraživanja pokazuju da mnoge kompanije ne uspijevaju iz razvoja umjetne inteligencije stvoriti profit.
Ulagače zabrinjava i miješanje vlasti u privatni sektor. Vlada predsjednika Donalda Trumpa kani preuzeti udjele u nekim proizvođačima čipova, kao što je Intel, nakon što je nedavno postigla dogovor s Nvidijom i AMD-om da će joj te kompanije plaćati dio prihoda od izvoza čipova u Kinu.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, zahvaljujući nadi ulagača da bi predsjednici Rusije i Ukrajine Vladimir Putin i Volodimir Zelenskij uskoro mogli sjesti za pregovarački stol kako bi okončali višegodišnji rat.
Londonski FTSE indeks ojačao je 2 posto, na 9.321 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0,8 posto, na 24.363 boda, a pariški CAC za 0,6 posto, na 7.969 bodova.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu