Tvrtka Adriatic Croatia International Club d.d., poznatija kao ACI, ostvarila je u 2006. godini dobit od 9,3 milijuna kuna te ukupni prihod od 137,9 milijuna, podatci su iz njihova financijskog izvješća za prošlu godinu na Zagrebačkoj burzi. Za razliku od godine prije, kada je ostvareno 126,8 milijuna kuna prihoda i 12,7 milijuna kuna dobiti, u 2006. je ostvaren veći prihod ali manja dobit, prvenstveno zbog povećanja rashoda. Poslovni prihodi tijekom 2006. godine ostvareni su u iznosu od 120,9 milijuna kuna te predstavljaju povećanje od šest posto u odnosu na 2005. godinu. Prihodi na domaćem tržištu bilježe povećanje od 10 posto, dok prihodi na stranom tržištu bilježe povećanje od 4,4 posto. Iz poslovnih aktivnosti ostvaren je pozitivni financijski rezultat u iznosu od 2,5 milijuna kuna, od izvanrednih aktivnosti 8,5 milijuna kuna, dok je iz financijskih aktivnosti ostvaren negativni financijski rezulitat od 0,9 milijuna kuna. Operativni troškovi u 2006. poslovnoj godini ostvareni su u iznosu od 119,2 milijuna kuna te bilježe povećanje od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi troškova materijalni troškovi sudjeluju sa 26,3 posto, troškovi osoblja sa 32,9 posto, amortizacija sa 24,5 posto, te troškovi osiguranja, pomorskog dobra i ostali troškovi sa 16,3 posto. U pojašnjenju poslovnih rezultata ACI-ja na Zagrebačkoj burzi stoji da je neizvjesnost naplate prihoda na dan 31. 12. 2006. godine procijenjena na iznos od 2,1 milijun kuna, dok su istovremeno rezervacije od rizika po započetim sudskim sporovima na isti dan iznosile ukupno 18,7 milijuna kuna.

Temeljni kapital dioničkog društva Adriatic Croatia International Club od 398,048.400 kuna podijeljen je na 110.569 dionica nominalne vrijednosti 3600 kuna po dionici. Društvo ima ukupno 527 dioničara, a najveći dioničar je Državna agencija za osiguranje štednih uloga s udjelom dionica od 74,8 posto, slijede državni fondovi i uredi te institucionalni investitori. Adriatic Croatia International Club vodeća je tvrtka nautičkog turizma u Hrvatskoj i jedinstven lanac marina na Mediteranu, utemeljen 1983. godine kako bi se odgovorilo na potrebe nautičara za standardiziranim uslugama kvalitete. U sustavu ACI danas je, od najsjevernije u Umagu do najjužnije u Dubrovniku, ukupno 21 marina koje povezuju najvažnija turistička odredišta Hrvatske. ACI u ponudi ima i vlastitu čartersku flotu, smještenu u ACI marini Trogir, a tvrtka zapošljava 374 djelatnika. Iako se već duže vrijeme kalkulira da će ACI u privatizaciju, nedavno je državni tajnik za more pri resornom ministarstvu Branko Bačić najavio da se ACI ne priprema za privatizaciju. Bačić je pojasnio da iako se privatizacija ACI-ja neprekidno spominjala posljednjih godina, osobito kada je riječ o tvrtkama u kojima država posjeduje većinu vlasništva, najnoviji razvoj vezan uz ACI ne ide u pravcu skore privatizacije po modelu ad hoc. Da bi osigurali svoj opstanak na tržištu, NO i Uprava ACI-ja uputili su sredinom 2006. Vladi program mjera koje bi tvrtki trebale osigurati opstanak na tržištu.

Megamarine uz aerodrome

U pogledu razvoja kompanije koja ima 21 marinu, ACI-jev strateški plan podrazumijeva širenje. ACI je zainteresiran za gradnju još triju marina za megajahte, a kako strategija razvoja nautičkog turizma predviđa da su marine za megajahte potrebne na mjestima u čijoj su blizini zračne luke, tako potencijalne točke novih nautičkih punktova postaju Pula, Krk, Zadar, Split i Dubrovnik.