Dionice građevinskih kompanija na Zagrebačkoj burzi nezaustavljivo padaju, prvenstveno dionice Instituta IGH i Dalekovoda. U jednom je trenutku vrijednosnica Instituta IGH u ponedjeljak potonula na 323,12 kuna, što je treća po redu najniža njezina cijena od kada je 2003. godine listana na burzi.

Tako je u jednome danu tržišna vrijednost Instituta IGH, ne računajući i nove dionice iz prošlogodišnje dokapitalizacije koje još uvijek nisu uvrštene na ZSE, pala na samo 51,2 milijuna kuna. Prije mjesec dana Institut IGH je vrijedio 76,11 milijuna kuna, a vrhuncu 2007. godine sada već nevjerojatnih 2,47 milijardi kuna. Dionica je u ponedjeljak zaključila na 240 kuna, što je pad od 29,41 posto. Na rekordni minimum pala je i cijena dionica Dalekovoda. Snažna rasprodaja spustila je cijenu dionice ispod 28 kuna, što je gotovo 14 posto niže nego u petak. Čak ni svježih 150 milijuna kuna, koje je na stol stavio fond Nexus Private Equity, te plan dokapitalizacije kompanije nije ulila povjerenje investitorima. Dalekovod je u predstečajnoj nagodbi od prosinca, a očekuje se da Trgovački sud uskoro potvrdi zaključke. Ulagači više ne žele čekati da vide što će se dogoditi s kompanijom, već su se očito odlučili za prodaju tih dionica bez obzira na cijenu.

Na kraju dana u ponedjeljak dionica je zaključila na 27,5 kunu, što je bio dnevni pad od 15 posto. "Sveopća kriza koja je posljednjih godina dotukla domaći građevinski sektor, po svemu sudeći, kulminira ovih dana, te se građevinskim kompanijama koje su već pokrenule predstečajne nagodbe priključio i Institut IGH", kazao je za Poslovni dnevnik Milan Senjanović, voditelj Front officea Hypo Investa.  Izrazito nepovjerenje investitora prema dionici Instituta IGH uzrokovali su financijski problemi kompanije koji su kulminirali blokadom računa zbog neplaćenog poreza i pokretanjem predstečajne nagodbe. Iako je kompanija u petak objavila da su u posljednjim mjesecima intenzivno s najvećim vjerovnicima, primarno bankama, usuglašavali optimalni model financijskog restrukturiranja zbog čega se nadaju da će predstečajna nagodba završiti što brže, investitori očigledno više ne vjeruju Upravi.

Čelni ljudi kompanije i Nadzorni odbor na prošlotjednim su sjednicama donijeli odluku kojom će 524,42 milijuna kuna gubitka iz 2012. pokrpati iz dosadašnjih rezervi kompanije. Dakle, cjelokupna zadržana dobit od 305 milijuna kuna, kao i sve zakonske rezerve od 3,17 milijuna i kapitalne rezerve od 52,01 milijun kuna te dio rezervi za vlastite dionice od 4,89 milijuna sanirat će dvije trećine spomenutog gubitka. Preostalih 159,15 milijuna kuna pokrit će se iz buduće dobiti, ako kompanija preživi restrukturiranje. Uprava se namjerava vratiti se temeljnom poslovanju i snažnije iskoračiti na rusko tržište. "I u slučaju recentnog pada spomenutih dionica vidljive su klasične boljke domaćeg tržišta kapitala; u prvom redu tu mislim na jako slabu likvidnost u posljednje vrijeme, kaže Senjanović i dodaje da su padovi cijena ostvareni na relativno malim prometima.  Ističe  da po svemu sudeći, pred domaćim građevinarima je i dalje teško razdoblje restrukturiranja sa veoma upitnim šansama za uspjeh i opstanak velikog broja u ne tako davno vrijeme renomiranih tvrtki. 

(Ne)prilika

Strah od konkurencije

Očito je kako ulagatelji ni ulazak Hrvatske u EU ne doživljavaju kao novu priliku za građevinske kompanije, već prije kao prijetnju koja se očituje kroz lakši dolazak inozemne konkurencije koja posluje na bitno zdravijim nogama nego je to slučaj kod hrvatskih firmi", kaže Senjanović.