Kada je 5. listopada prošle godine dionica Hrvatskih telekomunikacija prvi put izišla na Zagrebačku burzi njezin je promet u prvih sat vremena prešao 100 milijuna kuna, a njena je cijena u jednom trenutku dosegla i cijenu od 402 kune, što je 137 kuna više od cijene po kojoj su je građani kupovali na javnoj ponudi prošle godine. Njezin promet u zadnjih 6 mjeseci rijetko prijeđe 10 milijuna kuna, a cijena se ovih dana kreće na razini od samo nekoliko kuna od cijene u IPO-u. Dionica HT-a pala je više od 20 posto od početka godine, a dionički indeks CROBEX potonuo je više od 30 posto otkako je početkom godine buknula svjetska financijska kriza. Pad je pokazao da Zagrebačka burza više nije izolirana od svjetskih kretanja te da velika financijska kriza koja je zahvatila svijet nije mimoišla ni domaće tržište kapitala.

Pad CROBEX-a
“Pad cijena dionica na domaćim i stranim tržištima nije zaobišao ni dionicu Hrvatskih telekomunikacija koja je u ovoj godini oslabila 23,9 posto. Ako uzmemo u obzir da je CROBEX u istom periodu pao za čak 33,1 posto, može se reći da je dionica HT-a iznad izvedbe ostatka tržišta”, objasnio je Jurica Gregurić iz investicijske kuće Fima Fas. Pomalo je čudno da konstantno pada dionica jednog praktički monopolista koji se bavi vrlo isplativom djelatnošću kao što su telekomunikacije. To samo govori o situaciji na burzama na kojima više ni ne vrijede previše financijska izvješća ni očekivano poslovanje tvrtki u budućnosti. Hrvatski telekom dominira u svim segmentima na domaćem tržištu, pokazalo je istraživanje Erste banke o telekomunikacijskom sektoru srednje i istočne Europe. Ukupni su se konsolidirani prihodi kompanije povećali za 2,5 posto na 2,03 milijarde kuna u odnosu na 1,99 milijardi kuna u istom razdoblju 2007. godine. Pritom se ističe da je rast prihoda od pokretne telefonije, internetskih usluga i usluga veleprodaje više nego kompenzirao očekivani pad prihoda u nepokretnoj telefoniji. Analitičari Erstea očekuju daljnje povećanje dobiti hrvatske telekomunikacijske tvrtke i teško da će neka kompanija u bližoj budućnosti ugroziti njene pozicije. Financijska kriza i velika korekcija koja je posljedica povlačenja velikog broja stranih ulagača dovela je i do pada dionice kao što je HT. “Smatramo da je logično da dionica HT-a pada po manjim stopama od indeksa jer je HT kompanija sa stabilnom perspektivom te redovnom isplatom dividende koja je za prošlu godinu iznosila čak 11,1 posto sadašnje cijene pa je prema dividendnom prinosu jedna od najjeftinijih telekom kompanija u regiji. Stabilno poslovanje i tržišna pozicija, jaka bilanca sa snažnom novčanom pozicijom i gotovo bez duga te isplata dividende čine ovo ulaganje atraktivnim u sadašnjim tržišnim uvjetima”, kaže Gregurić.

U Ersteu navode kako Hrvatski telekom ima veliku količinu gotovine s gotovinskom pozicijom od 6 milijardi kuna. Narodna dionica, kako su je prozvali, mogla bi, međutim, postati narodno razočaranje. HT je dionica na kojoj se može veoma dobro naučiti o kretanju burze, njezinoj povezanosti sa svjetskim kretanjima i prevrtljivostima koje se najčešće smještaju pod zajednički nazivnik volatilnosti. Dugoočekivani izlazak dionice, koju je kupilo točno 358.404 građana, nije u prvim danima iznevjerio očekivanja i svi su tada bili sigurni da će zaraditi dovoljno po paketu od 63 dionice koliko je smio upisati svaki pojedini građanin. Većina njih je podigla kredite kako bi kupila dionice, a banke su spremno nudile kredite. Veliki broj građana kupnjom HT-a prvi put se upoznala s trgovanjem na burzi. Narodna dionica brzo je postala široki društveni fenomen kojim su se bavili različiti sociolozi, ekonomisti i psiholozi. Zajednički im je nazivnik bio da su Hrvati željni brze i lake zarade, što je točno, ali nije isključivo njihova odlika. Redovi za kupnju jeftinijih dionica u IPO-u viđeni su nešto prije u bogatoj Njemačkoj kada su Nijemci kupovali dionice Deutsche Telekoma, današnjeg vlasnika Hrvatskog telekoma. I oni su imali velika očekivanja, a nedavno su se čak i odlučili na tužbu jer smatraju da su prevareni zbog velikog pada dionice. Nedavno su i Slovenci progutali gorku pilulu kada je najpoznatija dionica IPO-a, ona Kreditne banke Maribor potonula ispod cijene po kojoj su kupovali na javnoj ponudi. Godina u kojoj je dionica HT-a izišla na Zagrebačku burzu bila je ujedno i najbolja u povijesti domaćeg tržišta kapitala te su neke dionice rasle i po stopi od nekoliko stotina posto. U medijima su se pojavljivali anonimni ljudi koji su zahvaljujući činjenici da su vlasnici dionica Plive ili Ine postali milijunaši. Činjenica je da je dionica HT-a toliko popularizirala burzu da su se i njome u velikoj mjeri počeli baviti i mediji koji su znali da sve širi broj čitatelja želi imati uvid u kretanje dionica. Kada je krajem godine došlo do prvog jačeg pada dionica, počela je rasti i zabrinutost među ulagačkom zajednicom. Prvi jači pad izazvao je paniku na burzi, a danima kada je indeks padao počeo se dodavati pridjev “crni”. Kako je “crni ponedjeljak, utorak, srijeda ili četvrtak” postajao sve češći, porasla je i zabrinutost za dionicu HT-a. Mnogi su dizali i margin kredite, odnosno kredite u kojima banka traži nadoplatu razlike vrijednosti između donje granice vrijednosti dionice koju je odredila banka i njene vrijednosti ispod te razine. Malo tko je vjerovao u trenutku kupnje da će cijena zaroniti toliko nisko.

Braniteljski fond
Kada su počele naplate tih kredita, počela je i veća prodaja dionica HT-a. Tako se nastavila rušiti cijena HT-a, a daljnje pojeftinjenje je vodilo lančanom reakcijom do prodaje u stilu “spasiti što se spasiti dade”. Po uzoru na Nijemce, i u Hrvatskoj su se uključili nezadovoljnici iz redova političkih stranaka koji su optuživali Vladu da je prevarila građane pri prodaji HT-a. Zadnji put je veća panika oko ove dionice nastala u travnju kada je istekla zabrana raspolaganja dionicama HT-a iz Braniteljskog fonda. Svi su se pobojali da će se branitelji početi odmah rješavati HT-a, što se pokazalo netočnim. Mnogi brokeri počeli su apelirati kako je ulaganje u dionice dugoročni posao i kako je dionica HT-a jedna od onih koje imaju perspektivu. Ta perspektiva se još ne nazire jer je ona i dalje opasno blizu cijene iz IPO-a. Sva financijska izvješća malo vrijede ovih dana kada Zagrebačka burza bilježi pad kao i sve burze u Europi. Još manje vrijedi ciljana cijena za HT raznih stranih analitičkih kuća.

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

ubrzana digitalizacija

Jedna stvar odlučuje hoće li Europa imati sigurnu energiju i brži internet