U posljednjih trideset godina dinamičnog razvoja hrvatskog tržišta kapitala, brokerska kuća Hita vrijednosnice izrasla je u jednog od vodećih posrednika u trgovanju vrijednosnim papirima na domaćem tržištu, s posebnim fokusom na male, tzv. retail investitore.

Od skromnih početaka kada je za poslovanje bio dovoljan tek ured s telefaksom, do danas kada je kroz Hitine knjige prošlo više od milijun transakcija vrijednih više od dvije milijarde eura.

U tri dekade uspješnog poslovanja, predsjednik uprave te brokerske kuće Ivan Tadin svjedočio je, kaže nam, dramatičnim promjenama. Prisjetio se ključnih trenutaka u razvoju tvrtke i iznio svoju viziju budućnosti tržišta kapitala u zemlji.

Kako ocjenjujete stanje tržišta kapitala u Hrvatskoj? Koje prepreke ometaju njegov razvoj?
Trenutno stanje tržišta kapitala je vrlo dobro. U prošloj i ovoj godini zabilježen je porast indeksa Crobex, za 26,77 posto u 2023. godini i za 26,7 posto u 2024. (do dana pisanja). Korporativno upravljanje u uvrštenim kompanijama je na sve većem nivou.

Izvještaji o financijskim, ali i nefinancijskim pokazateljima omogućuju investitorima da mogu kvalitetno birati u koje kompanije žele uložiti. Kompanije se natječu u kvaliteti izvještaja i pružaju investitorima značajnu transparentnost u poslovanju. Financijska pismenost u skladu s OECD-ovim statistikama je u porastu.

Nedostaje nam novih izdavatelja na tržištu kapitala, kao i razvoj tržišta duga u cilju smanjenja bankocentričnosti gospodarstva. Trebalo bi uvesti investicijske račune za ulagatelje, koji bi bili neoporezivi u odnosu na porez na kapitalnu dobit i osloboditi ih poreza na dividendu, ako ostanu na hrvatskom tržištu kapitala određeni broj godina.

Transakcijski računi ulagatelja mogli bi služiti kao privatna mirovinska štednja za ulagatelje koji sami žele upravljati svojom imovinom, odnosno da mogu kupovati i prodavati vrijednosne papire bez obveze plaćanja poreza na kapitalnu dobit i dividendu.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Zagrebačka burza iskoračila je ka većem regionalnom povezivanju, uključujući suradnju sa susjednim burzama. Koje konkretne prednosti za očekujete od tih inicijativa? Što bi one mogle donijeti hrvatskim investitorima?
U okviru EU inicijative Capital Market Union i zadnjeg izvješća Maria Draghija o EU konkurentnosti, za očekivati je početak regionalne suradnje, koja bi mogla prerasti u neki oblik povezivanja.

Europska unija želi povećati sudjelovanje malih investitora na tržištu kapitala kako bi olakšala financiranje EU poduzeća. Za sada je relativno malo sudjelovanje europskih građana na tržištu kapitala u odnosu na tržište sjeverne Amerike. Aktualna regulativa nije jednostavna za prekogranične transakcije između EU članica čak i za valutu euro, ali se pronalaze rješenja kako bi se te prepreke mogli zaobići i pojednostaviti. Domaći investitori mogli bi imati jednostavniji i jeftiniji pristup europskom financijskom tržištu za valutu euro, ali važnije je što bi inozemni investitori mogli imati jednostavniji pristup na Zagrebačku burzu.

Inozemni investitori žele manje burzi u Uniji i manje klirinških kuća, kako bi mogli jednostavnije trgovati. Zagrebačka burza započela je već regionalnu integraciju kupnjom 100 posto vlasništva Ljubljanske burze i 30 posto vlasništva Makedonske burze. To je dobra osnova za nastavak regionalnog širenja Zagrebačke burze i otvara mogućnost da ona postane regionalno središte za investitore.

Je li dovoljno što je država izdanjem trezorskih zapisa i obveznica izašla na tržište kapitala i što bi još mogla poduzeti?
Država se uključila na tržište kapitala izdanjem obveznica i trezorskih zapisa. Omogućila je građanima sigurno ulaganje uz opciju da ukoliko žele prodati obveznice i trezorske zapise iste mogu prodati preko Zagrebačke burze. Olakšan upis obveznica i trezorskih zapisa preko platforme e-Riznica i poslovnica Financijske agencije olakšao je pristup za građane, iako bi trebalo uključiti i investicijska društva (banke) u proces upisa obveznica i trezorskih zapisa.

To je edukativno djelovalo na građane, koji su otkrili novi sigurni oblik ulaganja, upoznali se s Središnjim klirinškim depozitarnim društvom (SKDD) i Zagrebačkom burzom što je pridonijelo povećanju financijske pismenosti. Građani polako postaju svjesni da porast kreditnog rejtinga na razinu ‘A-’, uvođenje eura i rast BDP-a veći od EU prosjeka utječu na jačanje pozicije Republike Hrvatske u EU, gospodarstva u cjelini i našeg tržišta kapitala. Potrebno bi bilo jačati korporativno upravljanje u državnim kompanijama i potaknuti njihov izlaz na tržište kapitala.

Koji su to ključni faktori koji utječu na interes stranih investitora u Hrvatskoj? Kako možemo povećati njihov priljev na Zagrebačku burzu?
Naše tržište kapitala malo je u odnosu na ono što veliki investitori žele. Infrastruktura nam je na najvišim svjetskim standardima i omogućuje značajno veći broj investitora. Ulaskom u europodručje nestao je valutni rizik za investitore iz Europe. Nedostaje nam novih izdanja, a postojećim izdanjima nedostaje likvidnosti. Omogućavanje održavanja digitalnih skupština dioničara bilo bi zanimljivo za strane investitore. Zagrebačka burza kao regionalni centar bila bi zanimljiva za strane investitore.

Kako vidite rast tržišta kapitala u Hrvatskoj u sljedećih 5 do 10 godina? Koja područja bi investitori trebali pratiti za optimalne povrate?
EU aktivno radi na povećanju sudjelovanja malih investitora u financiranju poduzeća na području Unije. U sljedećih 5-10 godina vidim porast interesa malih ulagatelja za tržište kapitala. Briga za vlastitu financijsku imovinu kontinuiran je proces koji male ulagatelje zanima od zapošljavanja do odlaska u mirovinu. Povećanjem financijske pismenosti stvorit će se i preduvjeti za povećanje njihovih ulaganja u financijsku imovinu.

Vrlo je nezahvalno komentirati koja bi područja za 5-10 godina mogla biti zanimljiva malim investitorima. Oni sami trebaju izabrati na temelju pokazatelja.

Kako motivirati građane da izađu iz tradicionalnog okvira ulaganja ‘u beton’ i počnu više razmatrati alternativne investicijske opcije? Isplati li im se to uopće?
Građani najviše vole ulaganje u ‘beton’, percipiraju to kao sigurno ulaganje, “ako cijena padne, ostat će za djecu”. Od 2025. godine uvodi se porez na nekretnine pa će dio građana početi razmišljati o alternativama. Također, smanjenje kamatnih stopa od strane Europske centralne banke od četiri posto na kraju 2023. godine do tri posto na kraju 2024. zainteresirat će građane za nove oblike ulaganja, vjerojatno i u dionice. Prednost dionica je što se u slučaju potrebe mogu brže prodati dok nekretnine nisu brzo utržive. Kriza na tržištu nekretnina u nekim europskim zemljama mogla bi se odraziti na naše tržište nekretnina.

U društvu ste malobrojnih ‘brokeraja’ u zemlji, a opstali ste puna tri desetljeća. Što se promijenilo otkad ste krenuli u posao?
Znanje i iskustvo stekao sam radeći uz oca koji se bavio poslovnim savjetovanjem i obrazovanjem odraslih, a iskustvo u informatici i knjiženju ugovora o kupoprodaji dionica bili su osnova za razvoj poslovanja. Morao sam kontinuirano učiti i ulagati u razvoj poslovanja kako bi osigurao da Hita opstane na tržištu.

Prvo je bilo potrebno naučiti posao, a u to vrijeme sam još studirao. Prvi zamah tržište kapitala imalo je 1996.-1997., ali nažalost to nije dugo trajalo te je kriza kulminirala 1999. Kad sam počinjao, bilo je potrebno imati samo ured i telefaks. Danas su organizacijski zahtjevi beskonačno kompliciraniji, kao i pravni okvir.

Trgovanje se isto tako promijenilo, od početaka trgovanja preko telefaksa, realno bez ikakve regulacije. Prodavali smo i kupovali dionice sklapajući transakcije na Varaždinskom tržištu vrijednosnica, pišući ugovore o kupoprodaji, koji su dostavljani uredima za dionice poštom ili osobno. Nakon toga smo čekali Potvrde o dionicama ili Izvod iz knjige dionica te ih slali klijentima.

Početkom rada SKDD-a 2000. godine industrija se počela mijenjati, razvijati, ubrzavati i napredovati. Počeli smo s razvojem vlastitog rješenja za trgovanje dionicama. Tržište je raslo te je javnom ponudom dionica Hrvatskog telekoma 2007. poslovanje dovedeno na višu razinu. Interes za kupnju/ prodaju dionica bio je tolik da smo u jednom trenutku imali 200-tinjak ljudi koji su čekali ispred ulaznih vrata da ih primimo.

Početkom 2007. kupili smo aplikaciju za trgovanje dionicama, a kako bi klijentima mogli omogućiti trgovanje putem interneta, za početak da mogu samo gledati cijene dionica, a kasnije da mogu sami zadavati naloge, što se pokazalo idealnim kad je krajem iste godine započela javna ponuda dionica HT-a. Imali smo više od 1000 prijava klijenata za trgovanje putem interneta dnevno. Naravno da to nije bilo moguće obraditi, te smo nakon nekoliko dana ugasili prijave putem interneta. Profilirali smo se kao brokerska kuća za male – retail investitore, te smo u tom segmentu i dalje vodeći. Međutim, 2009. godine počinje smanjenje interesa za hrvatsko tržište kapitala.

Hita je preuzela poslovanje više brokerskih kuća u 2010. i 2011. godini, točno kada je kriza na tržištu kapitala bila na vrhuncu. Vizija i provođenje okrupnjavanja bila je nužnost radi nadolazeće krize, ali i potrebnih značajnih ulaganja u informatički razvoj i u usklađenost s regulatornim okvirom. Tijekom svih godina ciklus rasta i pada tržišta se izmjenjivao, uspješno smo plovili uzburkanim morem financijskog tržišta. Mudrom i opreznom poslovnom politikom opstali smo već tri desetljeća. Za naše klijente izvršili smo više od milijun transakcija s ukupnim prometom većim od dvije milijarde eura.

Na početku bili smo bez regulacije, te se obzirom na važnost sektora, vrijednost ostvarenog prometa, ali i planiranom pridruživanju u EU regulacija počela približavati europskoj. Smanjenje broja kolega uzrokovano je cikličkim izmjenom kriza, dobrih i loših godina i kontinuiranim povećanjem regulacije. Uvođenjem poreza na kapitalnu dobit smanjio se broj transakcija na burzi i promet malih investitora. Očekivanim ulaskom u OECD očekujemo pozitivne promjene u vidu uvođenja investicijskih računa te većim mogućnostima za male ulagatelje.

Što je tajna vašeg dugogodišnjeg opstanka na tržištu? Po čemu se u radu razlikujete od svojih konkurenata?
Više faktora je pridonijelo našem opstanku na tržištu kapitala. Sposobnost brzih promjena u organizaciji i načinu poslovanja i prilagođavanje situaciji, sposobnost procjenjivanja smjera u kojem bi se tržište moglo kretati, razumijevanje tehnoloških promjena i razumijevanje potreba ulaganja značajnih financijskih sredstava u tehnologiju – informatiku. Posvećenost poslu je najvažniji čimbenik, s obzirom na složenost regulatornog okruženja, kontinuirane tehnološke promjene, potrebno je imati fokus na naše tržište kapitala.