Građevinski sektor jedan je od najvažnijih u kontekstu hrvatskoga gospodarstva, kako po njegovu doprinosu BDP-u, tako još i više kao slika zdravlja hrvatskoga gospodarstva. U ovom tekstu pozabavit ćemo se rezultatima triju građevinskih tvrtki koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi, a koje su sastavnice sektorskog indeksa CROBEXkonstrukt. Treba, naravno, imati na umu da neke od najvećih domaćih građevinskih tvrtki ne kotiraju na burzi poput Kamgrada, Strabaga, Radnika, GP Krka ili GP Pionira.
Na početku pogled na makro sliku građevinskog sektora. U prošloj godini izdane su 11.733 građevinske dozvole u Hrvatskoj, što je u odnosu na 2024. manje za 0,8 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Predviđena vrijednost radova iznosila je više od 7,86 milijuna eura, za 4,2 posto više. Od toga je više od 5,84 milijuna eura za zgrade, a 2,02 milijuna za ostale građevine. Kod zgrada je 3,58 milijuna eura predviđeno za stambene zgrade, a 2,25 milijuna eura za nestambene.
Radna snaga najveći problem
Kada je riječ o ostalim građevinama, od ukupnog iznosa koji je potrošen na njih, 689.473 eura izdvojeno je za prometnu infrastrukturu, 925.445 eura za cjevovode, komunikacijske i energetske vodovode, 218.923 eura za složene građevine na industrijskim prostorima te 187.181 euro za ostale nespomenute građevine. Statističari navode da je prema izdanim građevinskim dozvolama predviđeno građenje 21.809 stanova, za 6,9 posto više u odnosu na 2024. godinu.
Napredak se itekako ogleda u sektoru koji zapošljava više od 150 tisuća radnika s udjelom u BDP-u od sedam posto. Prema bruto dodanoj vrijednosti po zaposlenom u građevini nalazimo se blizu sredine država u Europskoj uniji. Najveći problem ostaje dostupnost radne snage. Bazen hrvatskih susjeda u regiji gotovo je iscrpljen pa se sada većina tvrtki mora snalaziti uvozom radne snage s udaljenijih destinacija, što je vrlo često izazov, kako u kontekstu troškova, tako i u kontekstu efikasnosti i kvalitete.
Što se rezultata promatranih građevinskih kompanija tiče – Dalekovod i ING-GRAD mogu se pohvaliti vrlo dobrom godinom, dok je Ingra tek sjena nekadašnjega građevinskog diva, kako prema prihodima i dobiti, tako i po broju radnika, ali i po općenitom značaju za hrvatski građevinski sektor. Profitabilnost i efikasnost je u slučaju Dalekovoda i ING-GRAD-a poboljšana, a Dalekovod se može pohvaliti i važnim izvoznim poslovima.
Dalekovod Grupa u prošloj je godini ostvarila 280,2 milijuna eura prihoda, što je čak 43 posto više u odnosu na 2024. godinu. Sama kompanija Dalekovod, koja je okosnica Grupe, lani je imala 212,8 milijuna eura prihoda, odnosno 54 posto više nego u prethodnoj godini. Navodi se to u nerevidiranom financijskom izvještaju Grupe za 2025. godinu, objavljenom na internetskim stranicama Zagrebačke burze.
“Profitabilnost i efikasnost poslovanja poboljšana je zbog bolje koordinacije i suradnje, što je rezultiralo visokom iskorištenosti kapaciteta, proces nabave je također efikasan, a nastavilo se i s ulaganjima u ključne materijalne resurse; posljedično normalizirana EBITDA je povećana za šest milijuna eura i iznosi 19 milijuna eura, a dobit razdoblja 11,7 milijuna eur”, konstatirala je Dalekovod Grupa u navedenom izvješću. Normalizirana EBITDA marža Grupe, navodi se u izvještaju, iznosila je 19 milijuna eura, a porasla je na 6,8 posto sa 6,4 posto u 2024. godini, dok na razini tvrtke iznosi 16,3 milijuna eura.
Neto dobit cijele Grupe u 2025. godini iznosi 11,7 milijuna eura, a same tvrtke Dalekovod 11,8 milijuna eura. Segment infrastrukture trenutačno je angažiran u tri aktivna projekta, od kojih je najznačajniji željeznički projekt Dugo Selo – Križevci. Tijekom 2025. godine radovi na projektu su značajno intenzivirani kako bi se ispunili revidirani rokovi, ali zbog povećanih troškova projekta, Dalekovod je zabilježio potencijalni gubitak od 3,5 milijuna eura u 2025. godini.
Uprava je izjavila da nastavlja aktivnosti usmjerene na nadoknadu povećanih troškova kako bi ublažila daljnje negativne financijske učinke i potencijalno nadoknadila zabilježeni gubitak. Što se tiče proizvodnje, Dalekovod OSO proizveo je 2122 tone opreme (+1,2% u odnosu na prethodnu godinu). Iako je EBITDA OSO-a pala za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu zbog većeg udjela projekata s nižom maržom, Uprava očekuje poboljšanje marže kako se bude razvijala struktura ugovorenih projekata.
Kulturna baština podiže ING-GRAD
“Nastavili smo s dinamičnim ugovaranjem te Knjiga ugovora iznosi respektabilnih 414 milijuna eura. Posebno ističemo ugovor sklopljen sa Svenska kraftnätom, operaterom prijenosnog sustava u Švedskoj, u iznosu 103 milijuna eura za izgradnju 400-kilovoltnog dalekovoda na dionici Odensala – Kappetorp u okolici Stockholma, u ukupnoj duljini 36 kilometara. Dalekovod je izabran na ovom natječaju poglavito zbog ocjene da jedini od ponuđača može izvesti ovaj izuzetno zahtjevan projekt u zadanom roku i kvaliteti”, navedeno je u izvješću.
U 2025. godini ING-GRAD je ostvario 168,4 milijuna eura poslovnih prihoda, gotovo 29 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zahvaljujući adekvatnoj dinamici izvođenja radova.
Poslovni rashodi iznose 144,6 milijuna eura i u odnosu na prošlu godinu bilježe rast od 31 posto. Rast rashoda javlja se kao rezultat rasta obujma poslovanja, ali i određenog utjecaja inflacije. Troškovi kooperanata iznose 107,5 milijuna eura, što je 42 posto više u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine, objavila je kompanija.
Uz visok rast poslovnih prihoda zadržana je i zadovoljavajuća razina profitabilnosti. Izvještajna EBITDA za 2025. godinu ostvarena je u iznosu od 25,9 milijuna eura, što je za 3,6 milijuna eura više od 2024. Nastavak, odnosno održavanje pozitivnog trenda učinkovitosti može se zahvaliti efikasnoj kontroli troškova i optimizaciji internih procesa. Niski troškovi amortizacije, kao i zaduženosti posljedično su doveli do adekvatne neto dobiti, koja je u 2025. godini iznosila 20,14 milijuna eura. Krajem prošle godine ING-GRAD je radio na 21 aktivnom projektu, a dva su bila u fazi uvođenja u posao.
Ukupna knjiga narudžbi (backlog) bila je vrijedna oko 300 milijuna eura, a kompanija bi ih trebala na poslovanju i rezultatima uračunati ove godine. Pritom se 67 posto ugovorenog iznosa odnosi na projekte u segmentu obnove kulturne baštine i 33 posto na segment izgradnje poslovnih i stambenih zgrada. Prema Upravi, projekti u knjizi narudžbi ugovoreni su sa “zadovoljavajućom razinom” profitabilnosti. Međutim, profitabilnost ugovorenih projekata može biti podložna promjenama zbog potencijalnih tržišnih rizika u nadolazećem razdoblju.
“Tijekom godine uspješno su se realizirali ključni projekti iz područja visokogradnje i obnove kulturne baštine, čime smo dodatno učvrstili reputaciju pouzdanog partnera u izvođenju složenih i tehnički zahtjevnih radova. Prosinac je bio hladniji od očekivanja, što je djelomično poremetilo planiranu dinamiku izvođenja radova u tom mjesecu.
Međutim, navedene okolnosti neće imati značajan utjecaj na finalne terminske i financijske planove aktivnih projekata, s obzirom na to da su prilagodbe u organizaciji rada pravodobno provedene, a ukupna realizacija ostaje u okvirima planiranog. Posebno smo ponosni na projekte koji uspješno povezuju tradicionalna znanja s primjenom suvremenih tehnologija i principa održive gradnje, čime kontinuirano podižemo standarde kvalitete u sektoru”, kaže Branislav Brizar, predsjednik Uprave tvrtke.
Pad dobiti i EBITDA Ingre
Daleko iza dvije burzovne perjanice građevinskog sektora smjestila se Ingra, nekad jedna od najvećih kompanija u sektoru. Ingra je prijavila neto dobit od 2,4 milijuna eura u 2025. godini, u odnosu na 2,94 milijuna eura godinu prije. EBITDA je pala na 5,17 milijuna eura s 5,93 milijuna eura u 2024.
Pad dobiti uglavnom je uzrokovan nižim prihodima od najma Arene Zagreb, koji su iznosili 7,34 milijuna eura u 2025. godini, u usporedbi sa 7,78 milijuna eura u prethodnoj godini. Pad odražava sporiju inflaciju, s obzirom na to da se najamnina godišnje indeksira prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) EU-a u skladu s ugovorom o najmu. Prihod od prodaje porastao je na 2,73 milijuna eura, s 2,63 milijuna eura u 2024. godini, dok su financijske obveze na kraju 2025. iznosile 30,59 milijuna eura, što je pad od 1,48 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji rizik kojem je Grupa izložena je kreditni rizik, a odnosi se na Ugovor o zakupu Arene Zagreb, odnosno na potraživanja od zakupnika. U tom smislu postoje rizici redovne naplate zakupnine koja se, prema Ugovoru o zakupu, uplaćuje kvartalno, a zbog problema u likvidnosti javnog partnera dolazi do značajnih kašnjenja u naplati potraživanja. Grupa poduzima sve potrebne korake kako bi se osigurala pravodobnost naplate zakupnine. Zakupnina se godišnje indeksira HICP indeksom (Harmonised Index of Consumer Prices) Europske monetarne unije koji objavljuje Eurostat te stoga visina zakupnine ovisi o kretanju godišnjeg HICP indeksa Europske monetarne unije.
