Na svjetskim su burzama u 2022. godini cijene dionica oštro pale zbog niza razloga, od rata u Ukrajini do slabosti kineskog gospodarstva, no najviše zbog agresivnog povećanja kamata središnjih banaka kako bi se suzbila visoka inflacija.

MSCI indeks svih najvećih burzi u svijetu pao je u proteklih godinu dana oko 20 posto, što je njegov najveći gubitak od globalne financijske krize 2008. godine, kada je potonuo više od 43 posto. Pritom je na Wall Streetu, najvećoj svjetskoj burzi, Dow Jones izgubio 8,7 posto, dok je S&P 500 potonuo 19,4, a Nasdaq indeks 33 posto.

“Posljedica je to niza razloga, od problema s Covid virusom u Kini do invazije na Ukrajinu. No, za investitore je ipak najvažnije bilo što radi Fed”, kaže Art Cashin, direktor operacija na burzi švicarske banke UBS.

Najveći gubici od 2008.
Kako je inflacija u SAD-u polovicom godine dosegnula najviše razine u više od 40 godina, američka središnja banka povećala je ključne kamatne stope za ukupno 4,25 postotnih bodova, na najviše razine od 2008.

Tako agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda nije zabilježeno još od 1980-ih godina. A to je izazvalo oštar pad cijena dionica. Padom S&P 500 indeksa od 19% izbrisano je oko 8.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica. Pritom su najviše pale cijene dionica tehnoloških kompanija, kojima ne odgovara okruženje s visokim kamatama.

Nakon što su u 2021., za vrijeme izlaska iz koronakrize, snažno porasle, u 2022. su cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Apple, Alphabet, Microsoft, Nvidia, Amazon.com i Tesla potonule između 28 i 66%. I većina ostalih sektora zabilježila je pad, no S&P indeks energetskog sektora skočio je u proteklih godinu dana 59%, što se zahvaljuje rastu cijena nafte.

Posljednjih mjeseci inflacijski pritisci u SAD-u popuštaju, što podržava nadu da će Fed uskoro završiti ciklus povećanja kamata. No, ulagači se plaše da će gospodarstvo 2023. godine uroniti u recesiju, a kamate ostati na visokim razinama dulje nego što se očekivalo.

Osim recesije, ulagače zabrinjava i brzo širenje Covid virusa u Kini, nakon što su tamošnje vlasti odustale od politike nulte tolerancije Covida i počele popuštati restriktivne mjere. Dugoročno će to, kažu analitičari, potaknuti rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, broj zaraženih ne samo u urbanim, nego i ruralnim dijelovima Kine brzo raste, pa zdravstveni stručnjaci procjenjuju da se dnevno Covidom zarazi i više od milijun ljudi.

Ulagači se plaše da će se s ukidanjem restriktivnih mjera širenje zaraze ubrzati i potrajati dulje razdoblje, što bi idućih mjeseci moglo pritisnuti zdravstveni sustav i cijelo gospodarstvo. Zbog toga i niza drugih razloga, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica pao je u preteklih godinu dana oko 19%, što je njegov najveći gubitak od 2008.

I na europskim su burzama cijene dionica u proteklih godinu dana oštro pale. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica izgubio je 12,9%, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2018. Pritom je njemački DAX indeks potonuo 12,5, a francuski CAC 9,5%. Posljedica je to invazije Rusije na Ukrajinu, što je izazvalo snažan rast cijena plina i nafte u Europi.

A ta energetska kriza potaknula je rast inflacije i gura gospodarstva u recesiju. Kako je inflacija u eurozoni dosegnula najviše razine od kada taj blok postoji, Europska središnja banka (ECB) povećala je kamatne stope u četiri navrata, za ukupno 2,5 postotnih bodova.

To predstavlja oštri zaokret, s obzirom da je godinama ECB vodila vrlo poticajnu monetarnu politiku. Središnja banka nedavno je poručila da će zbog visoke inflacije morati i u 2023. povećati kamatne stope.

U 2022. na Zagrebačkoj su burzi Crobexi pali, no znatno manje nego najvažniji burzovni indeksi u svijetu. Crobex indeks završio je proteklu godinu s gubitkom od 4,8 posto, na 1.979 bodova, a Crobex10 za 8,4 posto, na 1.156 bodova. Pritom su glavni dionički indeksi snažno oscilirali početkom godine.

Tako je Crobex dosegnuo vrhunac 19. siječnja od 2.213 bodova, da bi s početkom ruske invazije na Ukrajinu, od 24. veljače oštro padao, dotaknuvši 7. ožujka svega 1.907 bodova. U drugom dijelu godine imao je blaže oscilacije, no u dva navrata dotaknuo je najnižu razinu u 2022. od 1.895 bodova, i to 3. listopada i 3. studenoga.

Slična kretanja bilježio je i Crobex 10, koji je najvišu razinu u 2022. ostvario također 19. siječnja od 1.342 boda, a najnižu 3. studenoga od 1.120 bodova. Crobexi su ipak zabilježili manji pad nego indeksi na mnogim drugim tržištima u svijetu. Primjerice, STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica ove je godine izgubio gotovo 13, a američki S&P 500 više od 19 posto.

“Najveći problem domaće burze je nizak promet. Po pitanju likvidnosti burza se nikada nije uspjela vratiti na one razine iz 2007. i 2008., kada je bila na vrhu po pitanju likvidnosti”, kazao je Roman Rinkovec, broker u investicijskom društvu Credos, u osvrtu na trgovanje u 2022.

Jače dionice Spana i Podravke
Drugi je problem nedostatak novih izdanja. “Uvrštenje dionice Spana 2021. najbolja je stvar koja se na burzi dogodila posljednjih godina, s obzirom na likvidnost i rast cijene te dionice, no drugih takvih izdanja već dugo vremena nema”, kaže Roman Rinkovec ističući da je problem i u tome što burze nema u medijima.

“Jako je malo novih, posebice mladih investitora. Mladi ulažu na stranim burzama i u kriptovalute, a domaću burzu uglavnom zaobilaze”, zaključuje Roman Rinkovec. Među sektorskim indeksima, protekle je godine najviše pao Crobexindustrija, za 6,5%, potom Crobexnutris, za 6,1%, te Crobexturist za 1,8%. Crobextransport skočio je, pak, za 52%, a Crobexkonstrukt za 15,7%.

Među izdanjima kojima se najviše trguje, dionica HT-a pojeftinila je za 4,3%, na 177,5 kuna, Ericssona Nikole Tesle za 7,3%, na 1.705 kuna, Valamar Riviere za 7,5%, na 30,5 kuna, te AD Plastika, koji je uvelike izložen ruskom tržištu, za 52%, na 79,4 kune. Istodobno, dionica Podravke poskupjela je 0,3%, završivši godinu na 634 kune, a Spana za 15,5%, na 268 kuna.