Dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX u ponedjeljak se strmoglavio 5,45 posto dotaknuvši novo dno na 1932,87 bodova, vrijednost na kojoj je posljednji put bio u rujnu 2005. godine. Posljednjim padom ispod još jedne psihološke barijere vrijednost dionica CROBEX-a od početka godine pala je za više od 63 posto. Iako je kao i prije vrijednosnice su se rasprodavale neselektivno; prodavalo se što se stiglo, bez obzira vrijedilo ili ne.

Atlantska na 772,8 kuna
Najviše se trgovalo nekad najpopularnijom dionicom Hrvatskog telekoma koja je uz promet od 8,8 milijuna kuna na vrijednosti izgubila 3,8 posto, doklizavši na 210 kuna, gotovo 50 kuna manje od povlaštene cijene kojoj je mamila investitore u IPO-u. Dionica Atlantske plovidbe s prometom od 3,1 milijuna kuna pojeftinila je 8 posto i trgovanje završila na 772,8 kuna za dionicu. Milijunske promete ostvarile su IGH, Ingra, Petrokemija, Podravka, Dalekovod, Končar elektroindustrija, Adris i Ina. Dionica naftne kompanije pala je 8,78 posto, na 1350 kuna nakon objave da je Inina neto dobit pala više od 50 posto, na 335 milijuna kuna iako je upitno koliko dobra ili loša financijska izvješća u ovom trenu igraju ikakvu ulogu pri trgovanju.

Negativni trend
Najbolji rezultat ostvarila je Atlasova dionica koja je porasla 15,8 posto, na 40,99 kuna uz zanemariv obujam trgovanja. Među dobitnicima našle su se i tri banke; Erste banka porasla je 7,6 posto, na 420 kuna, Kreditna banka Zagreb kao i CROBEX 5,45 posto, na 174 kune te Jadranska banka 1,35 posto, na 2250 kuna po dionici. “Posebnog razloga za pad tržišta u ponedjeljak nema, to je posljedica negativnog trenda”, kaže Vilim Klemen portfelj menadžer i suvlasnik Momentum brokera. “Mali ulagači povlače novac iz investicijskih fondova koji su zato prisiljeni prodavati dio portfelja. Sada ponuda nadmašuje potražnju jer su kupci oprezni i malobrojni pa nema kupaca koji bi mogli zaustaviti pad prodaje”, kaže Klemen. Smatra da je negativni sentiment na domaćem tržištu preslika svjetskih tržišta koja nervozno očekuju recesiju u 2009., no bez ideje koliko će biti duboka. Iako je kriza koja se počela prelijevati na realni sektor pomalo zasjenila gubitke ulagača, oni pak krivce traže u mirovinskim fondovima. Stav je, naime, većine ulagača kako bi obvezni mirovinski fondovi po svojoj definiciji trebali djelovati kao tržišni stabilizator. Oni pak odvraćaju kako su na strani kupnje isključivo oni. “A tko kupuje? Stranih investitora gotovo i nema, ima nešto domaćih fizičkih osoba, a uglavnom su u pitanju mirovinci. Na strani prodaje su investicijskih fondovi, preplašeni pojedinci, margin krediti i stranci. Drugih nema”, kaže nam dobro upućeni izvor iz redova mirovinaca. Na prozivke zašto se više ne uključe, kaže da su oprezni jer su se u proteklom razdoblju opekli. “Kad tržište kontinuirano pada, svaki dan stvaramo gubitke jer ono što smo kupili jučer danas ne možemo prodati bez gubitka pa smo oprezni. Kad tržište krene prema gore kupovat ćemo još više”, kaže dodajući da su OMF-ovi poticaj i drugima da kupuju koji znaju da će, odluče li prodati, kupovati mirovinci.