Neočekivano tvrd stav čelnika američke središnje banke poprilično je pokolebao optimiste na svjetskim tržištima kapitala, prekinuvši impresivnu pozitivnu seriju vodećih burzovnih indeksa, koji su još jednom pokleknuli pod teretom zabrinutosti u pogledu aktualnog kursa monetarne politike u SAD. Bernanke je zaista iznenadio promatrače vrlo sigurnim i samouvjerenim odgovorima, bitno umanjivši mogućnost promjene dosadašnjeg stava monetarnih vlasti, značajno povećavajući vjerojatnost novog povećanja ključnih kamatnih stopa na sastanka u svibnju (identičan je ishod na predstojećem sastanku u ožujku po mnogima – sigurna stvar). U takvim okolnostima logična meta pesimista postale su dionice banaka, jer iskustva pokazuju kako nastavak uzlaznog ciklusa kamatnih stopa redovito donosi i veće rezervacije za rizične plasmane, što se pak u konačnici mora negativno odraziti na poslovne rezultate sektora. Uostalom, razočaravajuće reakcije investitora vjerojatno nije bilo moguće izbjeći već i samom činjenicom da dobar dio optimista velike nade polaže u skori završetak uzlaznog ciklusa kamatnjaka, koji tržištima kapitala nikako ne ide na ruku.

Bio je to samo jedan, ali vrlo važan djelić slagalice koja je izazvala promjenu raspoloženja ulagača, intenzivirajući time akumulaciju profita nakon nešto dužeg razdoblja rasta, pri čemu je dodatan pritisak stigao od dionica naftne industrije. Naime, cijena WTI sirove nafte jučer se (po prvi puta u posljednjih tjedan dana) spustila ispod razine od 60 dolara po barelu, na krilima očekivanja kako će najnovije izvješće američkog ministarstva energetike potvrditi procjene o kontinuiranom rastu zaliha nafte i naftnih derivata (na najvišu razinu u posljednjih nekoliko godina). Ukoliko se zaista ispune očekivanja analitičara, bit će to šesti tjedan uzastopnog rasta, ali i još jedan indikator slabije potražnje za crnim zlatom, kojeg analitičari nipošto ne mogu ignorirati. Među najvećim gubitnicima u sektoru, s padom cijene dionica od 1,2 posto, bili su ENI i Royal Dutch/Shell, nositelji nigerijskih projekata koji su posljednjih tjedana praktički pod opsadom pobunjenika, trpeći velike gubitnike zbog svakodnevnih sabotaža. Međutim, niti ostali nisu bili ništa bolji, budući je British Petroleum bio u minusu od 0,9 posto, a Total za 1,1 posto, signalizirajući slabiji interes ulagača za dionice sektora. Na udaru prodavatelja našle su se i britanske banke, čiji su dužnosnici već ranije progovorili o negativnom utjecaju rastućih kamatnih stopa (uglavnom u sferi kreditne plastike), te su Barclays i Royal Bank of Scotland zaglibili u minusu od 0,7 posto, dok je HBOS izgubio na vrijednosti 0,4 posto. Istodobno, ABN Amro (+2,3 posto) se ugurao među rijetke dobitnike zahvaljujući špekulacijama prema kojima je španjolska BBVA (-0,9 posto) navodno zainteresirana za preuzimanje nizozemske banke. Glasine kojima se ruski Evraz dovodi u vezu s britanskim Corusom izazvale su rast dionica potonjega od čak 6,8 posto, skrenuvši ponovo pozornost ulagača na čeličane, zbog čega je ThyssenKrupp bio u plusu od 0,8 posto, a Voestalpine za 1,4 posto, do su sektorski lideri ostali čvrsto na negativnom teritoriju. Pesimistične prognoze Samsunga (-0,5 posto) u pogledu poslovnih rezultata za diviziju poluvodiča u prvom kvartalu ove godine negativno su odjeknule na Starom kontinentu, gdje je gubitnike predvodio Philips (1,3 posto).

Allianz uspio izbjeći korekciju

Kada su pak u pitanu osiguravatelji, na red je došla nezaobilazna akumulacija profita, koju je uspjela izbjeći tek šačica izdanja, poput Allianza (+0,6 posto) i CNP Assurances (+1 posto), koji su zaradili upgrade od strane analitičara Merrill Lyncha, odnosno HSBC-a. No zato je lista gubitnika bila poduža, a likvidacije nisu bili lišeni niti tržišni lideri kao što su Axa (-1 posto), Aviva (-1,1 posto) i Generali (-1,1 posto).