Prošla sezona uragana potpuno je razočarala optimiste na tržištu nafte, baš kao i silne negativne revizije iz kojih je postalo jasno da raspoložive nafte na tržištu trenutno ima sasvim dovoljno, dok istodobno potražnja za crnim zlatom bitno usporava, stvarajući negativan pritisak na cijenu. Čije klizanje nisu uspjeli zaustaviti niti brojni incidenti (ponajprije u režiji British Petroleuma), a niti prijetnje zemalja članica OPEC-a, nesposobnih najprije usuglasiti svoje stavove, a onda iste (dogovoreno smanjenje proizvodnje) zaista i provesti u djelo. No onda, dok očaj potpuno obuzima poklonike naftne industrije, stiže vitez na bijelom konju, u liku i djelu – američkog predsjednika Busha. Koji pak ovoga tjedna najavljuje nove olakšice na alternative izvore energije, ali istodobno zapovijeda ministarstvu energetike i da udvostruči postojeće strateške rezerve nafte u idućih 20 godina (na 1,5 milijardi barela), kreirajući time čvrstu podršku cijenama sirove nafte. Naravno, pod izlikom toliko puta spominjane ovisnosti o inozemnim izvorima energenata. Što je, istina, posebno nezgodno kada dotični, poput Irana i Venezuele, barem nominalno, nisu u velikoj ljubavi s američkom administracijom. Predsjednik Bush je svojim najnovijim potezom štovateljima različitih teorija zavjere nesumnjivo dao obilje materijala za proučavanje, no priča je na tržištu nafte poprimila sasvim drugačiji kontekst, provocirajući masovan povratak kupaca, kojim se cijena barela sirove nafte domogla razine od 55 dolara. Usporedbe radi, navedena količina dostatna je da zadovolji potrebe uobičajene domaće potrošnje u razdoblju od stotinjak dana, a analitičari je u prvom redu promatraju u kombinaciji s najavljenim povećanjem zaliha nafte brojnih drugih zemalja, od Kine i Indije, pa sve do članica Europske unije, kojima je potencijalna energetska kriza već u nekoliko navrata zakucala na vrata. I dok kineski birokrati ostavljaju otvorenom mogućnost utrostručenja trenutnih zaliha (na 270 milijuna barela), sve se više govori o zaoštrenoj konkurenciji među kupcima iz javnog sektora, koji bi mogli iskoristiti upravo aktualnu korekciju i požuriti s punjenjem svojih skladišta.

A sasvim logičan ishod takvog zapleta bio je značajan skok cijena dionica naftne industrije tijekom jučerašnje trgovine na Starom kontinentu, kojim se i većina burzovnih indeksa dokopala pozitivnog teritorija. Prednjačio je norveški tandem Statoil – Norsk Hydro, s rastom od 2,6 posto, dok je ostatak sektora uglavnom bilježio rast od oko 1 posto, bitno pak zaostajući za rudarskim kompanijama. Potonje su još bolje iskoristile oporavak na tržištu nafte i skok cijene zlata iznad 640 dolara po unci (najviše u nepuna dva mjeseca), te nove rekorde na tržištu obojenih metala, bilježeći u prosjeku dnevni rast dionica od oko 2,5 posto. A spomenutim segmentima valja još pridružiti i čeličane, poput ThyssenKruppa (+1,8 posto) i Salzgittera (+3,7 posto), ali i predstavnike utility sektora, kojima pak na ruku ide najnoviji pad temperatura, značajno povećavajući potrošnju električne energije. Čime su najviše profitirali RWE (+2,6 posto) i E.On (+2,1 posto), makar potonjemu nikako ne ide u prilog podatak da je Endesa (+0,4 posto) u prošloj godini uknjižila gotovo tri milijarde eura profita, nadmašivši prognoze analitičara, što bi moglo uvjetovati povećanje ponude za preuzimanje. Pozitivne preporuke brokera zaradili su pak BMW (+1,6 posto) i DaimlerChrysler (+1,2 posto), ali i nekolicina talijanskih banaka. No bankovni je sektor ipak ponajviše razveselila najava skore ponude Unicredita (+1,3 posto) za preuzimanje preostalih 5 posto vlasničkog udjela u HVB Group (+4,9 posto), aktualizirajući još jednom temu strateške konsolidacije u sektoru.

Podbačaj tehnoloških izdanja

Istodobno, podbacila su ponovo hi-tech izdanja, nakon što je STMicroelectronics (-1,7 posto), usprkos povećanju dobiti od 51 posto (na 276 milijuna dolara) u zadnjem kvartalu prošle godine, upozorio na slabiju aktivnost u prvom kvartalu. Također, SAP (-4,4 posto) je potvrdio tmurne slutnje analitičara, najavljujući pad profitnih marži u ovoj godini.