Od početka rata na Bliskom istoku, svjetske su burze svakodnevno u fokusu javnosti. Prati se cijena nafte, ali i dionica. Rezultati kompanija u drugom su planu, a smjer kretanja burzovnih indeksa najviše ovisi o vijestima o otvaranju ili zatvaranju Hormuškog tjesnaca, piše HRT. Vrlo su često reakcije investitora nepromišljene pa i špekulativne.

ulagači oprezni

Tehnološki sektor predvodi oporavak Wall Streeta

Svjetske burze iz dana u dan mijenjaju smjer kretanja. Jedan dan pokreću ih vijesti o prolasku brodova Hormuškim tjesnacem ili njihovu zaustavljanju, drugi dan – početak ili kraj mirovnih pregovora, a treći – objave Donalda Trumpa na društvenim mrežama. I tako u krug.

„Dolazi do svojevrsnog zamora. Tržišta bi mogla tijekom sljedećih nekoliko tjedana početi zanemarivati rat, te se fokusirati na druge probleme. Smatram da se vjerojatno približavamo kraju razdoblja u kojem tržišta reagiraju impulzivno na svaki novinski naslov”, rekao je Adam Coons, investicijski direktor Winthrop Capital Managementa.

Dok burze reagiraju ciklusima panike i optimizma, realni sektor već trpi konkretnu štetu zbog prekida u lancima opskrbe i energetske krize. Naime, vodeći ekonomski indeksi pokazuju usporavanje gospodarstva, a istodobno burzovni indeksi dosežu rekorde.

„Situacija postaje ozbiljna. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca možemo prebroditi možda dva mjeseca. No nakon tri-četiri mjeseca stanje će postati kritično kada je riječ o opskrbi helijem, kerozinom, gorivima općenito te gnojivima. Ako potraje predugo, postat će problematično. Ipak još ne očekujem takav ishod”, kaže Jochen Stanzl, tržišni analitičar Consorsbanke.

Otkako je počeo rat u Iranu razlika između financijskih tržišta i realnog gospodarstva nikada nije bila više naglašena.

„Špekuliranje na burzi trebalo bi bolje regulirati jer prečesto, tijekom krize, samo povećava nered na globalnoj razini”, kaže Luka Brkić. „To su čiste špekulacije i pokazuje se kako ta financijska tržišta nisu savršena, nego ishitreno reagiraju. Ceh za to plaćaju svi drugi, ponajmanje korisnici burzi”, poručuje Luka Brkić, dekan Fakulteta međunarodnog poslovanja i ekonomije.

Burze su u povijesti znale predvidjeti recesiju, ali isto tako je i najavljivati, a da se ona nikada ne dogodi. Predviđale su burze prije ostalih i gospodarski rast i smirivanje ratnih sukoba, ali katkad su u recesiji i rasle. Kako nekad, tako i danas, za jedne su igralište špekulanata, a za druge pokazatelj zdravlja ekonomije.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret