Hrvatska je 1. siječnja 2023. postala članica eurozone. Sjećam se da su sastanci sudionika financijskog tržišta na ovu temu započeli još u vrijeme Covid krize, putem konferencijskih poziva, i meni se taj cilj činio vrlo ambiciozan. Prvo je iznenađenje bilo da je prošao zaista besprijekorno – na proslavu Nove godine ponijeli smo malo više gotovine i zaboravili na kartice, ali već prvi dani siječnja građani su pokazali da nemaju nikakvih problema s nabavkom eura. Drugo mi je iznenađenje bilo koliko dugo mi je trebalo da se “kalibriram” na euro.
Bila sam skeptična oko čak godine dana isticanja dvojnih cijena, ali realno, rok privikavanja je u stvarnosti i puno duži. Već tijekom priprema za uvođenje eura, kolege iz drugih zemalja su isticali da će ulazak u eurozonu donijeti porast cijena nekretnina i rast cijena dionica. U ekonomskoj teoriji takvo što je očekivano, iz razloga eliminacije valutnog rizika i snižavanja kamatnih stopa, ali da će utjecaj na tržište kapitala biti tako značajan, teško je tko mogao očekivati.
Porastu cijena dionica sigurno nije doprinio samo euro, puno je tu drugih faktora. Gotovina koja je čuvana kod kuće se radi konverzije slila u banke, kamatne stope na depozite su praktički bile na nuli, a Hrvatska je ušla u razdoblje snažnog gospodarskog rasta koji je donio odlične polovne rezultate uvrštenih kompanija. Pa, kako je to izgledalo?
Tržišna kapitalizacija dionica na Zagrebačkoj burzi od prvog je dana u eurozoni do danas porasla sa 18 na 32 milijarde eura ili 80 posto. Prometi dionicama su porasli sa 366 na 566 milijuna eura godišnje ili 55 posto, s tim da se gotovo 100 milijuna eura prometa prelilo iz blok prometa u redovni promet, kao posljedica veće participacije malih investitora. Podaci o porastu participacije malih investitora u trgovini sa 50 posto u 2022. na 58 posto u 2025. godini govore da je tržišta kapitala privuklo značajan broj novih ulagatelja, koji u domaćem tržištu vide dobru investicijsku priliku. To nije ni čudno obzirom da je CROBEX TR u navedenom razdoblju porastao za čak 124 posto.
Prometi ETF-ovi su sa sramežljivih deset milijuna eura porasli na 48 milijuna, odnosno gotovo pet puta. U istom je razdoblju hrvatska država iskoristila povoljan trenutak i počela se zaduživati kod građana. Taj je potez od prvog izdanja izazvao veliki interes hrvatskih građana koji su tražili sigurnu alternativu bankarskim depozitima čiji su prinosi bili praktički nula. Razvoj aplikacije mRiznica samo je pojačao intenzitet investiranja u državne obveznice, a budući da su uskoro slijedili i trezorski zapisi, lepeza proizvoda za građane se ubrano širila. Tome treba naravno dodati i IPO bum 2025. godine kada su čak tri kompanije po prvi puta izašle na burzu. Velik dio izdanja plasiran je upravo putem mRiznice pa možemo reći da je ta aplikacija najveći PPP (Public Private Partnership) projekt u hrvatskoj povijesti.
U isto vrijeme, iako su lokalni fundamenti i dalje bili solidni, tržišta su afektirana značajnim povećanjem geopolitičkih rizika, ali prometi i cijene ostale su stabilne. Mogla bih čak reći da ovo postaje svojevrsni fenomen tržišta kapitala, nazovimo ga za ovu priliku “novim normalnim”. Počeo je rat u Ukrajini, u Zagreb je sletio ogromni dron i samo čudom nije ostavio teže posljedice, Amerika je dobila novog predsjednika koji svojim nekonvencionalnim potezima stalno mijenja smjerove američkog tržišta. Svi ti događaji u puno manjoj mjeri utječu na oscilacije tržišta nego što bi se moglo očekivati. Čini se da su ti šokovi vrlo kratkog daha nakon kojeg slijede novi rekordi. Jedno je svakako sigurno, a s tim se slažu i moji burzovni kolege iz regije, novac koji je u ranijim godinama masovno bio investiran iz Europe u Ameriku, polako se vraća na europska tržišta.
Potrebu da se Europa više osloni na vlastita tržišta kapitala kao jedno od temeljnih ciljeva je postavila i Europska komisija, pa je u prosincu 2025. prezentiran paket mjera u sklopu Unije štednje i investicija – s ciljem da se u području financiranja Europa više oslanja na vlastitu mobiliziranu štednju, ali i potakne građanstvo da kroz tržište kapitala osigura i dodatne izvore prihoda za doba umirovljenja, ali i sredstva za financiranje rasta europskih kompanija. Upravo je taj cilj bio naš fokus rada proteklih nekoliko godina, i to na domaćem, ali i regionalnim tržištima. U Hrvatskoj je po prvi puta izrađena strategija razvoja tržišta kapitala koju je usvojila Vlada – a čiji se provođenje redovno prati i već daje prve vidljive rezultate. Od onoga što je uskoro pred nama, istaknula bih osnivanje pre-IPO fonda od strane HBOR-a i najavu uvođenja investicijskih računa, moguće već od iduće godine.
Regionalno, Junctus projekt također ima u pripremi prve konkretne rezultate. Trenutačno smo fokusirani na pripreme za dizajn i lansiranje regionalnog ETF-a koji će po principu jednakosti usprkos veličini uključivati veći broj dionica iz Hrvatske nego što bi jednostavnim ponderima veličine bilo moguće. Cilj nam je kroz regionalni ETF testirati tezu da je investitorima s naših lokalnih tržišta privlačno ulagati upravo u regionalne kompanije, ali i u konačnici premostiti nepremostivo. Sasvim konkretno, želimo omogućiti listanje tog ETF-a u svih osam zemalja i osigurati realizaciju namire tih transakcija.
A što nam nosi ova godina? U Hrvatskoj je u najavi jedna značajna javna ponuda dionica, a tu je i sekundarna ponuda dionica (SPO) Bosqara, pa novih izdanja i investicijskih prilika ne bi trebalo nedostajati ni ove godine. Primjećujemo povećani interes za izdavatelje korporativnih obveznica i vjerujem da ćemo i na tom području vidjeti nova izdanja. Osim toga, Zagrebačka burza u suradnji sa SKDD CCP radi na razvoju modela posudbe dionica – instrumenta koji će se po prvi puta pojaviti na našem tržištu.
Sve u svemu, nakon uvođenja eura i ulaska u Schengenski prostor osjećamo se malo više Europljani, pa i na području tržišta kapitala. Danas mogu priznati da je u mojim prvim godinama na Zagrebačkoj burzi bilo znatno teže biti istinski optimist nego što je to danas. Ali puno malih koraka i rada svih tržišnih sudionika dovelo nas je u zaista pozitivno okruženje na domaćem tržištu. Upravo zato, daljnji razvojni koraci su sada još više potrebni i mogući. I vjerujemo da će se i ostvariti…
