Na većini azijskih burzi cijene su dionica u četvrtak pale četvrti dan zaredom, unatoč optimizmu na Wall Streetu, jer ulagače zabrinjava slabost kineskog i gospodarstva eurozone, dok američka valuta i dalje jača.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,3 i 0,5 posto.

Burzovni indeksi u Singapuru i Južnoj Koreji porasli su, pak, oko 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto, oslabivši četvrti dan zaredom.

Na azijskim burzama vlada oprez, premda su jučer na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli nove najviše razine u povijesti, zahvaljujući pozitivnoj reakciji tržišta na pobjedu republikanca na američkim kongresnim izborima, koji su po prvi puta od 2006. godine preuzeli kontrolu i u Senatu i u Predstavničkom domu.

No, to ne znači puno ulagačima na ostalim svjetskim burzama. Azijske investitore ponajviše brine daljnje usporavanje rasta kineskog i gospodarstva eurozone, te pad tečajeva valuta velikih izvoznika sirovina, kao što su Australija, Brazil i Rusija zbog pada cijena sirovina.

Ruska rublja potonula je prema dolaru na novu najnižu razinu u povijesti, dok je brazilski real blizu najnižih razina u šest, a australski dolar u četiri godine.

"Premda očekujem da će se rast svjetskog gospodarstva postupno ubrzati, problemi dviju od četiri zemlje BRIC-a navode na oprez", kaže Soichiro Manji, strateg u tvrtki Daiwa SB Investments.

A na valutnim je tržištima dolar ponovno u zamahu, nakon što je početkom tjedna njegov uspon zaustavljen. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se nedaleko 87,60 bodova, najviše razine u četiri godine, koju je dosegnuo jučer poslijepodne.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Jutros je tečaj dolara u jednom trenutku skočio na 115,52 jena, novu najvišu razinu u sedam godina. Premda je kasnije skliznuo ispod 115 jena, ipak je i dalje viši u odnosu na 114,40 jena, koliko je iznosio jučer u ovo doba.

Dolar je ojačao i prema europskoj valuti, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,2540 na 1,2485 dolara, nedaleko najniže razine u dvije godine od 1,2439 dolara.

Slabost eura posljedica je opreza ulagača uoči današnje sjednice čelnika Europske središnje banke (ECB). Doduše, ne očekuju se novi potezi u vezi monetarne politike, no pratit će se izjave predsjednika ECB-a Marija Draghija na konferenciji za novinare.

S obzirom na rizik od deflacije i nove recesije u eurozoni, mogući su signali za daljnje popuštanje monetarne politike. Međutim, kako je unutar ECB-a opozicija Draghijev ideji o kupnji državnih obveznica vrlo čvrsta, analitičari očekuju oprezne izjave predsjednika ECB-a.

"Mislim da je malo vjerojatna najava novih mjera ECB-a. Stoga očekujem da će se Draghi suzdržati od nekih signala kakve je slao u posljednje vrijeme, kao što je da će 'ECB učiniti sve što je moguće' i slično", kaže Ayako Sera, ekonomist u Sumitomo Mitsui Trust Bank.

Ako se Draghi doista povuče, to bi moglo potaknuti jačanje eura, kaže Sera.

No, na tržište valuta idućih bi dana znatno mogli utjecati i podaci s američkog tržišta rada. Prema jučer objavljenom izvješću konzultantske tvrtke ADP, u američkom privatnom sektoru u listopadu je otvoreno 230.000 novih radnih mjesta, što ukazuje na nastavak oporavka tržišta rada.

Zbog toga se ulagači nadaju i dobrom izvješću vlade o zaposlenosti u SAD-u, koje će biti objavljeno u petak. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u listopadu otvoreno 233.000 novih radnih mjesta.

Taj bi podatak potvrdio da je nedavni zaključak Feda o jačanju tržišta rada bio ispravan, što bi značilo da se bliži trenutak kada će američka središnja banka početi povećavati ključne kamatne stope, što bi potaknulo rast tečaja dolara.