Pet vodećih hrvatskih gospodarstvenika, pet poslovnih priča i pet pogleda na budućnost domaćega gospodarstva. Tko su ljudi koji stoje iza velikih poslovnih iskoraka, kako donose ključne odluke i što pripremaju za budućnost? Odgovore ćemo potražiti u novom podcastu “Gospodarstvenik godine”, koji Večernji list pokreće u sklopu Večernjeg TV-a, nadovezujući se na tradicionalni izbor koji organiziraju Večernji list i Poslovni dnevnik. U novom formatu razgovarat ćemo s gospodarstvenicima nominiranima za ovogodišnju nagradu te otvoriti prostor za njihove priče o poslovnim rezultatima, investicijama, razvojnim planovima i izazovima s kojima se susreću vodeće domaće kompanije.
Izbor Gospodarstvenika godine pokrenut je 2016. godine, a tijekom godina izrastao je u prepoznatljiv projekt kojim se ističu poslovna izvrsnost, investicije, inovacije, izvozni uspjesi i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva. Novi podcast dodatno će povezati taj tradicionalni projekt s videointervjuima koji publici približavaju ljude iza velikih poslovnih odluka, njihove strategije i pogled na budućnost domaćega gospodarstva.
Podcasti i emisije koji dopiru do nove publike
“Gospodarstvenik godine” pridružuje se nizu emisija i podcasta koje Večernji TV kontinuirano proizvodi. Trenutačno ih imamo 14: “Politički intervju tjedna”, “Bobu Bob!”, “Svijet plus”, “Sve u 16”, “Poslovni svijet”, “Barkod”, “Razgovor s Divom”, “Cronnect”, “Životne priče”, “Rezolucija Zemlja”, “Ordinacija.hr”, “Popcast”, “VL Stativa” i “Show na kvadrat”. Zajedno ostvaruju milijunske rezultate, a ukupna gledanost na digitalnim platformama doseže i nekoliko desetaka milijuna pregleda mjesečno.
Raznolikost formata omogućuje nam da različitim publikama ponudimo sadržaj prilagođen njihovim interesima. Dok se neke emisije bave politikom i aktualnim društvenim pitanjima, druge otvaraju prostor za razgovore o gospodarstvu, zdravlju, povijesti, sportu i privatnim pričama poznatih osoba. Novi podcast “Gospodarstvenik godine” dodatno će proširiti taj raspon razgovorima s ljudima čije poslovne odluke i rezultati utječu na hrvatsko gospodarstvo.
Doseg emisija ne mjeri se, međutim, samo brojem pregleda na vlastitim kanalima. Njihov sadržaj često postaje povod za nove članke na drugim portalima, ali i za objave sveučilišta, stručnih organizacija i specijaliziranih internetskih stranica. Tako su o gostovanju ličko-senjskog župana Ernesta Petryja i bivše ministrice Mirele Holy u podcastu “Bobu Bob!” te njihovim izjavama o slučaju ilegalno odloženog otpada u Gospiću pisali tportal i drugi internetski mediji, navodeći podcast Večernjeg TV-a kao izvor razgovora.
Sličan je odjek imala emisija “Show na kvadrat”, u kojoj su razgovori s poznatim osobama privukli pozornost više nacionalnih portala. Gostovanja Ive Todorić, Ane Rucner i Nikoline Pišek rezultirala su člancima na tportalu, Net.hr-u, u Slobodnoj Dalmaciji, Nacionalu, HypeTV-u i Storyju.
Odjek emisija ne zaustavlja se na drugim medijskim redakcijama. Hrvatsko katoličko sveučilište u rujnu 2026. objavilo je vijest o gostovanju profesora Hrvoja Kekeza u “Povijesnim dijalozima”, uz pregled tema razgovora o Krbavskoj bitki, Cetinskom saboru i posljedicama osmanskih osvajanja. Sveučilište Libertas ranije je objavilo vijest o gostovanju svojeg dekana Ivana Grdešića u podcastu “Bobu Bob!”, dok je Hrvatski olimpijski odbor na svojim stranicama predstavio gostovanje tadašnjeg predsjednika Zlatka Mateše.
Takve objave institucijama omogućuju da vlastitu publiku informiraju o sudjelovanju svojih predstavnika u medijima, a istodobno šire doseg emisija i povećavaju njihovu vidljivost u stručnim i profesionalnim krugovima. Za Večernji list to znači da se vrijednost videoprodukcije ne iscrpljuje u gledanosti na vlastitim platformama: izjave iz emisija postaju povod za nove članke, a poveznice na razgovore dijele drugi mediji, institucije i organizacije. Sadržaj tako nastavlja živjeti i nakon objave na matičnom kanalu.
Jedan sadržaj, više platformi
Razvoj Večernjeg TV-a pokazuje kako se tradicionalni novinski brend može razvijati u digitalnu medijsku platformu. Sadržaj se danas distribuira ne samo putem vlastitog portala, nego i preko Facebooka, YouTubea, Instagrama, TikToka i drugih kanala. Pritom jedna emisija nije nužno samo jedan proizvod, nego polazište za niz formata kojima se sadržaj prilagođava različitim publikama i načinima praćenja medija.
Svaka platforma pritom traži drukčiji pristup. Facebook je važan za praćenje aktualnih događaja, prijenose uživo i sadržaje koji potiču raspravu. YouTube pruža prostor za cjelovite emisije, podcaste i dokumentarce koji publiku mogu privlačiti i dugo nakon prvotne objave. TikTok i Instagram omogućuju širenje kraćih videa prema korisnicima koji možda ne prate redovito portal ili dulje emisije. Rubrika Večernjeg TV-a na portalu Večernjeg lista pritom povezuje videosadržaj s uredničkim kontekstom i tekstovima koji nastaju na temelju snimljenih razgovora.
Uspjeh pojedinog sadržaja ovisi o temi, trajanju, načinu obrade i trenutku objave. Političko sučeljavanje, primjerice, može imati veliku vrijednost kao cjelovit prijenos, dok je za kratki video važan izdvojen odgovor ili trenutak koji prenosi glavnu poruku i bez gledanja cijele emisije.
Zato je važno sadržaj prilagoditi svakoj platformi, umjesto da se isti video jednostavno prenosi s jednog kanala na drugi. Iz jedne emisije moguće je pripremiti cjelovitu epizodu, tematske isječke, kratke okomite videozapise, najave i objave povezane s člancima. Time se povećava broj prilika da publika otkrije emisiju, bez potrebe za organiziranjem novog snimanja za svaku pojedinu objavu.
U posljednje smo vrijeme dodatnu pozornost posvetili TikToku, gdje se posebno profilirao format “Večernjakovci otkrivaju”. U njemu novinari Večernjeg lista kratkim videokomentarima objašnjavaju aktualne teme, predstavljajući svoje znanje i iskustvo na način prilagođen publici koja informacije sve češće prati kroz kratke videozapise.
Veliki događaji kao test produkcije
Koliki interes mogu izazvati videosadržaji u razdobljima pojačane pozornosti javnosti pokazali su parlamentarni izbori u travnju 2024. Od početka neslužbene izborne kampanje videosadržaji Večernjeg lista prikupili su 4,6 milijuna pregleda, što je 120 posto više nego u usporedivom razdoblju četiri godine ranije, kada ih je bilo 2,1 milijun.
Posebno uspješan bio je izborni program na sam dan izbora. Tijekom šestosatne emisije u studiju su se izmjenjivali analitičari i političari, a program su upotpunjavala javljanja iz stranačkih stožera. Zajedno s drugim videoemisijama i prijenosima uživo, izborni je sadržaj ostvario više od milijun pregleda na digitalnim platformama.
Velik interes publike zabilježen je i tijekom američkih predsjedničkih izbora u studenome 2024. Sadržaje povezane s izborima na portalu i društvenim mrežama pratilo je više od 1,2 milijuna ljudi. Članci su ostvarili 1.811.823 pregleda, a čitalo ih je 314.819 korisnika, dok su videozapisi povezani s izborima prikupili milijun pregleda.
Takvi rezultati ne ovise samo o zanimljivosti teme. Za njihovu realizaciju potrebni su dobra koordinacija redakcije, pravodobno planiranje, povezivanje terenskog izvještavanja sa studijskim programom i prilagodba sadržaja različitim kanalima. Koliko takav zadatak može biti zahtjevan pokazalo je i praćenje izbora pape u Vatikanu, kada je Večernji list odlučio događaj pratiti i kroz videoprodukciju.
“Pošalji nekoga u Vatikan!”, rekao je glavni urednik Dražen Klarić, jasno dajući do znanja da Večernji list i ovaj put mora imati novinara na terenu tijekom izbora novog pape. Cilj nije bio samo izvijestiti o događaju, nego ga kvalitetno popratiti videom i sadržaj objaviti na više platformi.
Zadatak je povjeren mladom reporteru Dariju Topiću kojem je video prirodan dio novinarskog rada, neovisno o temi koju prati, i koji može snimiti kvalitetan stand-up, zabilježiti ključne trenutke u javljanju uživo, istodobno pripremati tekst za novine i portal te prepoznati snimke koje imaju potencijal postati viralni reelsi. Takav pristup nije iznimka, nego dio načina rada i drugih naših reportera.
Praćenje izbora pape ipak je zahtijevalo dodatnu razinu organizacije. Uz izvještavanje s terena trebalo je uspostaviti pouzdanu vezu između Rima i Zagreba te svakodnevno organizirati uključenja reportera u emisije koje su se emitirale iz našeg TV studija. Za to je bila potrebna iskusna ekipa tehničara, snimatelja i montažera, zadužena za kvalitetu zvuka, stabilnost veze i rješavanje nepredviđenih problema.
Vrhunac je bio trenutak kada je snimljen bijeli dim koji je izašao iz dimnjaka Sikstinske kapele. U večernjim satima aktivirala se cijela redakcija: organizirani su videorazgovori s unaprijed dogovorenim sugovornicima, a od snimljenog materijala pripremali su se i tekstovi za naslovnicu portala koja je zbog tog sadržaja bila drukčija od svih drugih medija. A zatim i inauguracija na koju su stigli svi državnici svijeta i video koji je obišao cijelu Hrvatsku jer smo snimili prizor koji nitko drugi od medija nije…
Parlamentarni i američki izbori te praćenje izbora pape pokazuju koliko su za uspješnu videoprodukciju važni istodobna koordinacija više ljudi, tehnička priprema i sposobnost brzog reagiranja. Kada se tome pridruže zanimljiva tema i sadržaj koji publici donosi nešto novo, doseg se ne zaustavlja na vlastitim platformama, nego se širi i putem drugih medija i institucija.
Od aktualnih događaja do dokumentarnih filmova
Uz emisije, intervjue i podcaste, Večernji list razvija i zahtjevnije audiovizualne projekte. Igrano-dokumentarni film “Kralj Tomislav” jedan je od istaknutijih primjera širenja produkcije izvan dnevnoaktualnog novinarstva. Takvi projekti traže veće produkcijske i istraživačke kapacitete, ali omogućuju stvaranje sadržaja čija vrijednost ne ovisi isključivo o trenutku objave.
Filmovi se tematski nadovezuju i na poznata Večernjakova specijalna izdanja koja periodično objavljujemo, a posvećena su različitim povijesnim temama. Produkciju filmova pokrenuo je glavni urednik Dražen Klarić, koji je najčešće i njihov redatelj. Biramo atraktivne teme koje ponekad izazivaju i podjele u javnosti, a Večernji list sve se više prepoznaje i kao medij koji proizvodi povijesne filmove. Interes za takve projekte raste iz mjeseca u mjesec.
Sve je počelo filmom “2068. Pogled u budućnost”, a uz “Kralja Tomislava”, uslijedili su “Zrinski i Frankopani”, “10 godina Hrvatske u EU”, “Ukrajina – godinu dana poslije”, “Neandertalci”, “Žumberački uskoci”, “Nepoznata Zagorka” i najnoviji film “Vjesnik – posljednje izdanje”. U tijeku su pripreme jubilarnog, 10. filma, a dokumentarni projekti ostaju jedan od smjerova daljnjeg razvoja videoprodukcije Večernjeg lista.
Razvoj različitih formata omogućuje nam da povežemo sadržaje koji odgovaraju na neposrednu potrebu publike za informacijama s projektima čija vrijednost traje dulje. Dok aktualne vijesti i prijenosi uživo privlače pozornost u kratkom razdoblju, dokumentarci, specijalizirane emisije i podcasti grade prepoznatljivost te okupljaju publiku koja se vraća novim izdanjima.
Primjer Večernjeg lista pokazuje da se videoprodukcija može razvijati kao važan dio poslovanja tradicionalnog medijskog brenda. Rezultati tijekom velikih političkih događaja, razvoj autorskih podcasta i ulaganje u dokumentarne projekte svjedoče o širini takvog pristupa. Pokretanjem podcasta “Gospodarstvenik godine” nastavljamo taj razvoj, povezujući prepoznatljiv projekt poslovnog novinarstva s formatom koji publici donosi neposrednije razgovore s ljudima koji oblikuju hrvatsko gospodarstvo.
