Svjetski čelnici okupljeni na klimatskom samitu COP31 u Turskoj pozvali su u ponedjeljak svijet na ubrzanje borbe protiv globalnog zatopljenja.
Na početku dvotjedne konferencije UN-a upućen je apel vladama da se usredotoče na klimu, iako im pažnju zaokupljaju druge međunarodne krize, od ratova do rasta inflacije i rizika umjetne inteligencije.
„Hitnost ovog trenutka mora nas pokrenuti prema naprijed“, izjavio je izvršni tajnik UN-a za klimatske promjene Simon Stiell na otvaranju događaja na turskoj sredozemnoj obali, dodavši da dosadašnji napredak nije „ni blizu dovoljno brz“.
Izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš objavljeno u listopadu pokazalo je da je svijet već na putu da premaši porast temperature od 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijske razine, što je prag postavljen na klimatskom samitu u Parizu 2015. godine kako bi se izbjegle najgore posljedice zatopljenja.
Ova godina na putu je da bude jedna od četiri najtoplije u povijesti mjerenja, potaknuta snažnim El Ninom, pokazuje izvješće UN-a objavljeno u ponedjeljak.
Također se istaknula nizom ekstremnih toplinskih valova diljem zapadne Europe i urušavanjem ledenjaka u Nepalu, što je izazvalo katastrofalnu poplavu u kojoj je poginulo više od 1450 ljudi, dok se tisuće još vode kao nestale.
Tursko predsjedništvo u prvi je plan ovogodišnje konferencije stavilo cilj elektrifikacije više od trećine globalnog gospodarstva do 2035. godine, u odnosu na otprilike petinu danas. Od država se traži preuzimanje obveze kojom podržavaju taj cilj.
Teoretski, takav bi cilj mogao pomoći u smanjenju emisija koje zagrijavaju planet ubrzavanjem prelaska s vozila, peći, bojlera, štednjaka i druge opreme na fosilna goriva koja emitira stakleničke plinove.
„Želimo da ljudi osjete rezultate klimatskih pregovora u svakodnevnom životu: u zgradama koje troše manje energije, u čistom javnom prijevozu, u energiji koju si mogu priuštiti i u novim radnim mjestima“, izjavio je turski predsjednik COP-a 31 Murat Kurum.
Međutim, klimatski aktivisti kritizirali su tu obvezu jer ona ne zahtijeva da dodatna električna energija dolazi iz niskougljičnih izvora, čime se otvara spor oko toga bi li se sama elektrifikacija trebala smatrati klimatskim napretkom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu