Nakon što je prekjučer engleski Altima Partners hedge fond najavio kako želi preuzeti 24,99 posto dionica Mercatora i da će danas za njih ponuditi 41 tisuću tolara, Ljubljanska je burza jučer ponovno zabilježila značajne skokove u trgovini tom sada još više atraktivnom dionicom. Još par dana prije, a nakon što je potkraj prošlog tjedna pukla priča o stranom preuzimaču, iza kojeg navodno stoje srbijanski tajkuni Miroslav Mišković i Milan Beko, cijena dionice skočila je od prošlog četvrtka do danas gotovo 20 posto. U utorak je ukupan promet dosegnuo čak milijardu tolara, dok su jučer do podneva vlasnike promijenile dionice u vrijednosti 374 milijuna tolara. Mali dioničari svakako mogu trljati ruke jer su dionice jučer rasle četvrti dan zaredom, ovoga puta 4,65 posto. Prosječna je cijena tako jučer dosegla 41.230 tolara, a najvišu je postigao svežanj od četiri tisuće dionica prodanih po jediničnoj cijeni od čak 42 tisuće tolara (što je iznos viši od Altimine incijalne ponude).

Viša ponuda
Svi dioničari koji su odlučili zadržati dionice, vjerojatno očekuju kako bi Altima Partners za dionicu nakon ovoliko živahnog trgovanja i rasta cijene trebala ponuditi iznos viši od prije najavljenog. Cijena s kojom se najviše špekulira je 50 tisuća tolara, koliko bi i iznosila 20-postotna premija na zadnju trgovanu cijenu prije objave ponude. Budući da je riječ o ponudi za preuzimanje koja je tik pred pragom za obvezno objavljivanje javne ponude za preuzimanje, kupnja se neće ni ovjeravati po pravilima slovenskog Zakona o preuzimanju. Pozicija najvećih vlasnika Mercatora Istrabenza i Pivovarne Laško i nije toliko riskantna u ovoj situaciji gdje od utorka posjeduju 51 posto dionica izravno i preko povezanih poduzeća. Prodaja udjela u Mercatoru za njih ionako ne bi bila najbolja strategija jer su njihove djelatnosti upravo prehrambena industrija i industrija pića, gdje im je Mercator prirodan i jeftini kanal za plasman prozivoda. Drugi je važan razlog taj što kupoprodajni ugovor kojim su preuzeli državne udjele od Kada i Soda ima klauzulu prema kojoj su obje kompanije obvezne ako odluče prodati svoje dionice Mercatora, ponuditi ih prvo natrag Kadu i Sodu po povlaštenim cijenama. Bivši predsjednik uprave Mercatora Zoran Janković već je jučer za Poslovni izjavio kako Beko i Mišković nemaju veze s preuzimanjem Mercatora. Zašto? Nemaju dovoljno novaca, smatra Janković. Ali vrlo je lako moguće da je upravo Janković taj igrač koji je engleski hedge fond i doveo na slovensko tržište. Nakon iznuđenog odlaska iz Mercatora, Janković je neko vrijeme proveo u Londonu gdje je kontaktirao s predstavnicima ulagača. Pitanje je, je li baš on bio pokretač plana ulaska na tržište Slovenije i jugoistočne Europe? Altima je u Sloveniju navodno došla jer je to jedno razvijeno tržište s premalim brojem stranih financijskih ulaganja, a u Altimi vjeruju kako na tržištu regije postoje velike mogućnosti i rizici za Mercator. Sljedeći stupanj u razvoju kompanije bio bi najbolje izveden s koncentriranim i dobro usmjerenim menadžmentom koji ima potporu moćnih institucija kapitala. To bi, prema mišljenju Altime, trebalo osigurati opstanak Mercatora u tranziciji. Unatoč sporijoj realizaciji planova za širenje u regiji, prema rezultatima za 2005. godinu se čini kako je Mercatoru išlo dobro i bez Altime.Janković i stara uprava Mercatora već su prije željeli doći u posjed većinskog paketa dionica kompanije putem menadžerskog otkupa, ali im to nije pošlo za rukom, prema mišljenju nekih i zbog njegove bliskosti nekadašnjem slovenskom predsjedniku Kučanu. Štoviše, Janković je navodno bio prisiljen otići iz Mercatora iz istog razloga kad su novi članovi uprave iz Istrabenza i Pivovarne Laško, navodno bliski konzervativnom premijeru Janezu Janši, glasali za njegov odlazak. Janković je to shvatio vrlo osobno, dovoljno osobno da nagovori engleski investicijski fond da za njega ulože najmanje 33 milijarde tolara u otkup udjela.

Dionice rastu
Prema pisanju slovenskih Financi, Istrabenz i Pivovarna Laško prerano su saznali za Jankovićev plan, a puštanjem priče o Beku i Miškoviću kao ponuđačima pokušali su ubrzati rast cijene dionice kako bi Altimi otežali kupnju udjela po planiranoj cijeni. Ako današnja ponuda Altima Partnersa premaši cijenu od 41 tisuće tolara, što nije nemoguće, znatan će se postotak dionica Mercatora zasigurno naći u rukama Altime (posebno stoga što je to cijena značajno viša od one koju je za svoje udjele dobila država). Rezultat toga bit će značajni problemi koje bi u upravljanju Mercatorom mogli raditi novi članovi nadzornog odbora, još više ako se udruže s predstavnicima radnika koji su i ranije bili skloni prvenstveno Jankoviću.

Altimu je osnovala Deutsche Bank

Altima Partners je hedge fond koji je u njemačkoj javnosti postao poznat kod preuzimanja HVB od strane Unicredita, Altima se protivila prodaji svojeg paketa. U Njemačkoj su hedge fondovi i private equity firme na lošem glasu jer diskretno i agresivno idu za brzim profitom pa je za njih teško dobiti neke konkretne informacije. Njihova je politika ujediniti interese manjeg broja većinom tajnih investitora u različitim projektima, a javnost za njih sazna tek kad je projekt gotov. Altimu je osnovala Deutsche Bank i posluje s imovinom vrijednom 1,7 milijardi eura. Zastupnik Altime Jonathan Derry-Evans zadnjih je mjeseci u istočnoj Europi, poglavito Srbiji, vodio niz projekata. Tko se uistinu krije iza tog velikog kapitala, teško je reći, kaže za Poslovni Marko Mujan iz rejting kuće Standard & Poor’s.

Srbija: Spajanje bi donijelo monopol
Beograd – Ako bi se ostvarilo preuzimanje Mercatora na srbijanskom tržištu, stvorio bi se apsolutni monopol. Smatra to Saša Đogović, stručnjak Instituta za tržišna istraživanja, ocjenjujući da će glavni gubitnici biti potrošači. Miškovićevoj kompaniji Delta M i sada se pripisuje da ima monopol na tržištu, od šest postojećih trgovačkih lanaca tri su u njezinu vlasništvu. To su nedavno preuzeti C market, s najvećom mrežom prodavaonica u Srbiji, zatim prije stečeno vlasništvo u Pekabeti, te vlastita mreža marketa Maxi. Đogović smatra da Vlada Srbije mora reagirati na takvo stanje na tržištu poduzimanjem antimonopolskih mjera, kako bi se onemogućila dominacija dvojice najvećih srbijanskih tajkuna.

R. Petković

Velika promjena

Računovodstvo kakvo poznajemo odlazi u prošlost: Brojke više nisu dovoljne za uspješno poslovanje

Problem manjka radnika

Potencijal AI-ja u Europi mjeri se u bilijunima. Iz industrije poručuju: To ćemo ostvariti samo na jedan način