Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Hrvatske tvrtke ulaskom u Europsku uniju gube velik dio tržišta regije

Autor: Marija Brnić
10. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —

Unatoč usklađenosti sa standardima EU, postoji mogućnost da banke vlasnice pretvore banke kćeri u podružnice bez temeljnog kapitala

Premalo se u Hrvatskoj govori i priprema na ono što će se doista dogoditi kada postanemo članica EU, no kako se moglo čuti na skupu revizorsko-savjetničke kuće Zgombić i partneri “Tko će propasti, tko će uspjeti?” u ponedjeljak – hrvatske će se tvrtke tek ozbiljno suočiti s izloženošću globalizacijskim procesima, automatski će se susprendirati svi važeći ugovori o slobodnoj trgovini, što znači potpunu promjenu uvjeta poslovanja za sve koji uvoze i izvoze, a promjene čekaju i financijsku industriju, posebice nebankarski sektor.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Propisi i carine
Za same tvrtke najdramatičnije će biti iskustvo s promjenom trgovinskog režima. Kako je istaknula Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, trgovinska politika iz nadležnosti Hrvatske preći će na EU, “što znači da možemo istog trenutka kada uđemo u EU zaboraviti na naše propise i carine”. Spevec je pojasnila i kako će ugovori s CEFTA-om i SAD-om, te ostalim zemljama koje nisu u EU, biti suspendirani i za trgovinu s tim zemljama primjenjivat će se ugovori koje s njima ima sklopljene EU. To ne znači i da će u svim slučajevima to biti u korist hrvatskih tvrtki, kazala je Spevec, izdvojivši kako se posebice na izmjene uvjeta poslovanja trebaju pripremiti oni koji djeluju u poljoprivredi, te koji proizvode piće ili stočnu hranu. Promjene će posebice biti izražene u odnosima sa susjednim zemljama s kojima se već puno surađuje, poput BiH i Srbije, a za koje će umjesto dosadašnjih kvota Hrvatska kao članica EU dijeliti kvotu sa svim ostalim članicama sukladno SSP-ima potpisanima sa svakom zemljom. Spevec je to ilustrirala primjerom mineralne vode iz Slovenija, za koju je ta zemlja s Hrvatskom imala ugovorenu kvotu za bescarinski uvoz znatno veću nego što je bila kvota koju su imale sve članice EU, zbog čega je slovenska mineralna voda gotovo nestala s hrvatskog tržišta. Dok će izvoz biti teži zbog povratka carina i režima na koji smo zaboravili, sirovine će biti jeftinije, a među pozitivne aspekte koje je navela Spevec svakako se ubraja i primjena antidampinških mjera, primjerice onih koje se odnose na uvoz tekstilnih i drugih proizvoda iz Kine. Nasuprot tvrdnjama da je naš financijski sustav usklađen i integriran u europski, Velimir Šonje iz ICF Investa i Arhivanalitike ističe kako se to može reći za bankraski sustav iako i u tom segmentu predstoji mogućnost da banke vlasnice pretvore banke kćeri u podružnice bez temeljnog kapitala. No, to vjerojatno neće biti tema odmah po ulasku u EU, jer se taj proces, iako se o njemu govori, nije još dogodio ni u tranzicijskim zemljama koje su ušle u EU, jer to nije popularan potez i klijenti i vlade sigurno ne bi dobro reagirali, kazao je Šonje. Sektor osiguranja ne čekaju značajnije promjene, no to se ne može reći i za fondovsku industriju.

Premalo se u Hrvatskoj govori i priprema na ono što će se doista dogoditi kada postanemo članica EU, no kako se moglo čuti na skupu revizorsko-savjetničke kuće Zgombić i partneri “Tko će propasti, tko će uspjeti?” u ponedjeljak – hrvatske će se tvrtke tek ozbiljno suočiti s izloženošću globalizacijskim procesima, automatski će se susprendirati svi važeći ugovori o slobodnoj trgovini, što znači potpunu promjenu uvjeta poslovanja za sve koji uvoze i izvoze, a promjene čekaju i financijsku industriju, posebice nebankarski sektor.

Propisi i carine
Za same tvrtke najdramatičnije će biti iskustvo s promjenom trgovinskog režima. Kako je istaknula Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, trgovinska politika iz nadležnosti Hrvatske preći će na EU, “što znači da možemo istog trenutka kada uđemo u EU zaboraviti na naše propise i carine”. Spevec je pojasnila i kako će ugovori s CEFTA-om i SAD-om, te ostalim zemljama koje nisu u EU, biti suspendirani i za trgovinu s tim zemljama primjenjivat će se ugovori koje s njima ima sklopljene EU. To ne znači i da će u svim slučajevima to biti u korist hrvatskih tvrtki, kazala je Spevec, izdvojivši kako se posebice na izmjene uvjeta poslovanja trebaju pripremiti oni koji djeluju u poljoprivredi, te koji proizvode piće ili stočnu hranu. Promjene će posebice biti izražene u odnosima sa susjednim zemljama s kojima se već puno surađuje, poput BiH i Srbije, a za koje će umjesto dosadašnjih kvota Hrvatska kao članica EU dijeliti kvotu sa svim ostalim članicama sukladno SSP-ima potpisanima sa svakom zemljom. Spevec je to ilustrirala primjerom mineralne vode iz Slovenija, za koju je ta zemlja s Hrvatskom imala ugovorenu kvotu za bescarinski uvoz znatno veću nego što je bila kvota koju su imale sve članice EU, zbog čega je slovenska mineralna voda gotovo nestala s hrvatskog tržišta. Dok će izvoz biti teži zbog povratka carina i režima na koji smo zaboravili, sirovine će biti jeftinije, a među pozitivne aspekte koje je navela Spevec svakako se ubraja i primjena antidampinških mjera, primjerice onih koje se odnose na uvoz tekstilnih i drugih proizvoda iz Kine. Nasuprot tvrdnjama da je naš financijski sustav usklađen i integriran u europski, Velimir Šonje iz ICF Investa i Arhivanalitike ističe kako se to može reći za bankraski sustav iako i u tom segmentu predstoji mogućnost da banke vlasnice pretvore banke kćeri u podružnice bez temeljnog kapitala. No, to vjerojatno neće biti tema odmah po ulasku u EU, jer se taj proces, iako se o njemu govori, nije još dogodio ni u tranzicijskim zemljama koje su ušle u EU, jer to nije popularan potez i klijenti i vlade sigurno ne bi dobro reagirali, kazao je Šonje. Sektor osiguranja ne čekaju značajnije promjene, no to se ne može reći i za fondovsku industriju.

Fiskalna politika
Za mirovince Šonje ne očekuje dramatične promjene, osim da se pokrene pitanje veće stope izdvajanja za drugi stup, dok investicijski fondovi, kojih je oko stotinjak, mogu očekivati liberalizaciju distribucije i zaoštrenje konkurencije, a opstanak Šonje vidi samo za one koji imaju brend. Dobru budućnost Šonje procjenjuje fondovima rizičnog kapitala, manje dobru perspektivu vidi za nekretninske fondove, solidnu, ali tek na duge staze za hedge fondove. S gubitkom monetarne suverenosti nakon ulaska u EU neće se moći poduzimati mjere kakve je povlačila HNB, no do izražaja će, poručuje Šonje, doći fiskalna politika. Dok Olgica Spevec ključnim za to hoće li tvrtke biti spremne na promjene koje slijede vidi u pripremljenosti državne administracije, nekadašnji čelnik hrvatske Coca-Cole, a danas menadžer te globalne tvrtke za Kinu, Bruno Filipi, uvjerava kako je sve u rukama menadžera. Filipi ističe kako je 87 posto razloga za rast ili pad prihoda bilo u rukama menadžmenta, a vanjski su faktori utjecali s tek 13 posto.

Autor: Marija Brnić
10. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close