Dubai, grad-država na obali Perzijskog zaljeva, jedan je od sedam emirata koji čine Ujedinjene Arapske Emirate i najveći prema broju stanovnika.

Zajedno s Abu Dabijem, najvećim emiratom prema površini, vodeća je politička i ekonomska sila regije. Od sedam emirata samo Dubai i Abu Dabi imaju pravo veta na legislativne odluke koje se tiču Ujedinjenih Arapskih Emirata u cijelosti. Šeik Mohammed bin Rashid Al Maktoum, vladar Dubaija, ujedno je premijer i potpredsjednik UAE, a njegova obitelj drži vlast u Dubaiju od 1833. godine. Iako je posljednjih godina postao jedno od važnijih poslovnih središta svijeta, široj javnosti Dubai je najpoznatiji kao atraktivno turističko odredište za bogate. Izgrađen zahvaljujući naftnim prihodima koji kolaju Perzijskim zaljevom, Dubai se na njih i dalje djelomično oslanja, ali prihodi od nafte već godinama postaju sve manja stavka Dubaijeva poslovnog uspjeha. Cijena nafte još je od vitalne važnosti i njezin nagli pad je ekonomija emirata i te kako osjetila, ali ono što je osjetila mnogo više je teška ekonomska situacija svojih glavnih poslovnih partnera: Indije, Kine, Europe i SAD-a. Naime, Dubai je sada globalno povezan grad koji se ne može izolirati od krize koja potresa ostatak svijeta. Pitanje je: je li toga svjestan i možda čak važnije: zna li kako se s time nositi? Kada je 2001., nakon terorističkih napada u Americi, svjetski zrakoplovni promet bio u krizi, Dubai je u toj krizi pronašao svoju priliku: avionska kompanija emirata napravila je najveću narudžbu aviona u povijesti. Reakcija je bila brza, riskantna, ali i dobro odvagnuta: Dubai je postao most između Istoka i Zapada i astronomski povećao zaradu od avionskog prijevoza. Reakcija Dubaija na sadašnju krizu?

Dvije građevinske kompanije u vlasništvu vlade započele su masivne projekte izgradnje, koji će ih stajati milijarde. Je li to brza, dobro odmjerena reakcija koja će donijeti novi rast? Ili samo mehaničko ponavljanje odvažnog poteza koji se jednom isplatio? Više nismo u 2001. godini. Situacija u svijetu nije ista. Recesija je gotovo sigurna i teško je povjerovati da će ikoja kompanija u ovome ekonomskom ozračju ostvariti profit od prodaje nekretnina, čak i u lijepom, sunčanom i ekskluzivnom odredištu kao što je Dubai. Građevinski boom Dubaija već je prešao sve granice, slaže se sve više i više analitičara. Eckart Woertz, rukovoditelj ekonomskih programa u Zaljevskom istraživačkom centru, smještenom u Dubaiju, jasno upozorava: “Čak i bez problema u svijetu sektor nekretnina je porastao prebrzo i ako dođe do korekcije, ona će biti surova.” Ipak, korekcija tržišta ne mora značiti i krah tržišta. Ako dobro odmjeri situaciju, Dubai bi iz dolazećih problema mogao izići s nešto skromnijim, ali mnogo zdravijim tržištem nekretnina. Međunarodne banke, koje imaju svoje vlastite probleme s likvidnošću i sudbinu velikana koji su propali, poput Lehman Brothersa, teško da će intervenirati. Dubaijev veliki i ambiciozni susjed Abu Dabi, doduše, ‘nesebično’ nudi svoju pomoć ako bi bila potrebna, ali ta “pomoć” bi za Dubai mogla značiti i preuzimanje. Ipak, ako ništa drugo, Dubai još ima prihode od turizma, kao i vrlo ambicozne planove za njihovo povećavanje.

Činjenice

Ključne godine
Pred Dubaijem su ključne godine, njegovo nošenje s krizom pokazat će je li njegov nagli rast održiv i hoće li se na njega ubuduće moći računati kao veliku svjetsku silu ili će ostati samo još jedna donekle atraktivna turistička destinacija. Problem pri razvoju mogao bi biti nedostatak financija. Lokalne banke imaju problema s likvidnošću, a Dubai ima javni dug koji raste brže nego BDP.
Stranci dolaze
Strane kompanije ipak i dalje rado dolaze u Dubai. Tako je, primjerice, britanska građevinska kompanija Carillion nakon ugovora od 500 milijuna funti potpisala i drugi ugovor za razvoj poslovnog parka vrijednog 100 milijuna funti. Potpisivanje drugog ugovora podignulo je cijenu dionice Carilliona 3,5%.