Najave kako nije pitanje hoće li nas, veća kada, kriza pogoditi pokazale su se istinite; rejting agencija Standars& Poor’s zbog visoke razine zaduženosti snizila je prognozu hrvatskog rejtinga iz stabilnog u negativan, no sam rejting je ostao nepromijenjen.

Dugoročni rejting za zaduženja u stranoj valuti tako je ostao na ocjeni BBB (kratkoročni A-3), a za zaduženja u domaćoj valuti BBB+ (kratkoročni A-2). Osim državne posljedično je snižena i prognoza HBOR-u te Gradu Zagrebu i Zagrebačkom holdingu. Sličan potez očekuje se uskoro i od drugih rejting agencija, a analitičari Moody’sa, primjerice, prošlog su tjedna zbog toga bili u Hrvatskoj.“Revizija prognoze odražava rizike za mogućnost Hrvatske da financira velike eksterne neravnoteže u međunarodnom okruženju. Visoki deficiti tekućeg računa bilance plaćanja su u proteklih nekoliko godina podigli vanjski dug na više od 140 posto od razine priljeva tekućeg računa u 2007. za razliku od razine od 100 posto koja je nužna za BBB ocjenu”, stoji u obrazloženju i ponavlja se kako je realan sektor osobito ranjiv na promjene tečaja u otplati zaduženja. Makroekonomski analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić kaže da je sniženje prognoze rejtinga svojevrsno upozorenje da će nas “od sada pojačano motriti”, no ističe da treba imati na umu da nije riječ o smanjenju rejtinga. “Ovakva ocjena je očekivana jer je Hrvatska do sada u krizi prošla bolje od usporedivih zemalja kojima je rejting već smanjen što ponajprije možemo zahvaliti relativno snažnijoj domaćoj monetarnoj politici”, kaže Stojić. Kako neslužbeno doznajemo, i u HNB-u slično razmišljaju. “Outlook (prognoza rejtinga) je najblaža promjena, no ipak je upozorenje na rizike za budućim potrebama za financiranje. Kada bi bilo ključnih razloga poput neravnoteža, loših ekonomskih ili političkih poteza, tada bi u pitanje bio doveden i rejting, no zasad je on čvrsto usidren u reformama i pristupu Europskoj uniji”, neslužbeno kaže naš sugovornik. Iako samo sniženje prognoze nije iznenadilo, sam način ipak jest. Opaske analitičara su da je obrazloženje ‘šablonsko“; većina opaski vrijedi za sve zemlje, a pojedinačne situacije nisu detaljno razmatrane. ”Primjerice, kad se gledao odnos duga i prihoda od izvoza roba i usluga konstatiralo se da je viši od usporedivih zemalja, a visoke rezerve nisu uzete u obzir (neto dug)”, kaže naš sugovornik. Također je argument bio moguće pogoršanje fiskalne pozicije ako država bude prisiljena dokapitalizirati financijske institucije, što je samo načelno pitanje jer imaju visoke stope adekvatnosti kapitala što im značajno smanjuje takav rizik.

“Čini mi se da je prognoza promijenjena zbog opreza što je legitimno no to je ex post validacija jer je tržište Hrvatsku već ocijenilo kroz povećane ‘spreadove’”, zaključuje naš sugovornik. Stojić smatra da je “tržište već odradilo svoje” i prije nego što su to pismeno formulirali analitičari S&P-a. “Dotok stranog kapitala usporava, a kamatne stope i ‘spread’ na hrvatski dug su znatno porasli. Hrvatska će vjerojatno moći refinancirati svoje dugove i na domaćem i na stranom tržištu kapitala, ali je pitanje po kojoj cijeni”. Makroekonomisti su uglavnom složni da, ostvari li se najcrnji scenarij i dotok kapitala u potpunosti se prekine, središnja banka ima rezerve kojima će sustav održavati stabilnim za najmanje godinu dana, što neslužbeno poručuju i iz HNB-a. Pod uvjetom da koordinirana svjetska akcija uspije, kriza bi trebala jenjati i u tih godinu dana oporavak započeti. “Vladi bih preporučio da razmisli o ponovnom zamrzavanju rasta plaća u javnom sektoru jer je ta mjera, iako nepopularna, izrazito učinkovita”, kazao je Stojić uz zaključak da bi se kapitalnim investicijama trebali redefinirati prioriteti i s prometnog, fokus usmjeriti na energetski sektor. Iz banaka poručuju da lošija ocjena neće imati prevelikog utjecaja na njihovo poslovanje iako bi im mogla poskupiti pristup inozemnim izvorima novca, i kad financiranje traže samostalno, ali u slučaju da ga traže preko matičnih banaka.