Americi je poznat kao “America’s Banker.” Časopis American Banker priznao ga je kao jednog od pet najutjecajnijih bankara 20. stoljeća, a časopis Time imenovao jednim od “graditelja i titana” prošlog stoljeća, uvrstivši ga kao jedinog bankara na svoju uglednu listu “Stotinu najvažnijih ljudi 20. stoljeća.”

Otac Amadea Gianninija došao je u Ameriku, u Kaliforniju, tijekom “zlatne groznice” sredinom 19. stoljeća, iz Ligurije, iz okolice Genove, a 1870. rodio im se sin Amadeo. No, on vrlo rano gubi oca zbog doslovno ednog dolara. Naime, čovjek koji je Amadeovu ocu bio dužan jedan dolar u kavgi koja je izbila zbog duga ispalio je hitac na Gianninijeva oca. Sa 14 godina Amadeo napušta školu kako bi se priključio biznisu svog očuha, u veleprodaji voća i povrća. Kad su mu bile 32 godine počinje njegova duga bankarska karijera. Priključuje se Columbus Savings & Loan Societyju, maloj banci u North Beachu, ali ubrzo je napušta razočaran tipičnom praksom tadašnjih banaka – odbijale su izdavati zajmove siromašnim, ali marljivim doseljenicima i umjesto toga služile samo bogatim klijentima. Posudivši od očuha i brata, Amadeo Giannini je u listopadu 1904. godine, točno preko puta Columbus Savings & Loana u San Franciscu, osnovao vlastitu banku, Bank of Italy, u jednom na brzinu adaptiranom salunu. Šank je koristio kao šalter, čak je i pipničara zadržao kao blagajnika. Išao je od vratiju do vratiju i zaustavljao ljude na ulicama, govoreći im što sve za njih može učiniti njegova banka.

Amadeo Giannini je otvorio banku za zanemarenog, nepriznatog, “malog čovjeka”. Tog prvog dana depozit u banku iznosio je oko devet tisuća dolara, za ono vrijeme – 1904. godine – enormna svota. Tijekom prve godine poslovanja depoziti su iznosili više od 700.000 dolara (trinaest i pol milijuna prema vrijednosti dolara 2002. godine). Kako je banka rasla, tako se širila i riječ o poštenju Amadea Gianninija. Giannini nije svoje mušterije sudio po tome koliko novca imaju nego po njihovim karakterima. Stisak ruke bio je najčešće dovoljan za izdavanje zajma. Kad je 18. travnja 1906. snažan potres izbacio iz kreveta žitelje San Francisca, pa tako i Amadea Gianninija, on se hitro obukao, upregao konje u kola puna povrća i uputio se do svoje banke, Bank of Italy. Prekapajući po ruševinama, uspio je izvući novca i zlata i vrijednosnih papira u vrijednosti od dva milijuna dolara, natovariti na kola i povrćem pokriti resurse svoje banke i vratiti se u sigurniji San Mateo. U danima nakon katastrofe krenuo je putem koji je u šoku ostavio druge bankare San Francisca. U talijanskoj četvrti u North Beachu A.P. je za svoj radni stol, na otvorenome, postavio dasku između dvije bačve, primao pologe i “na pogled i potpis” izdavao pozajmice, svojim sugrađanima, “malim ljudima” u doseljeničkim zajednicama Jugoslavena, Rusa, Meksikanaca, Portugalaca, Grka, Kineza… Svaka je pozajmica opet bila zaključena stiskom ruke; godinama poslije Giannini je s ponosom isticao da je svaka, do zadnje, bila i vraćena. Do 1916. godine Giannini je proširio svoje poslovanje i u Kaliforniji otvorio nekoliko podružnica banke. Godine 1928. Giannini je svoje različite interese konsolidirao u divovsku holding – TransAmerica Corporation. Dvije godine poslije udruživanjem dviju financijskih institucija njegova Bank of Italy postala je Bank of America. S vremenom ona će postati najveća banka u Sjedinjenim Državama.

Činjenice

Suvremeno bankarstvo
Amadeu Gianniniju, čovjeku koji je svoje snove i ciljeve slijedio pridržavajući se uvijek čvrsto svojih načela i uvjerenja, možemo zahvaliti za mnoge suvremene načine bankarskog poslovanja isto kao i za mnoge bankarske usluge – na raspolaganje i dostupne svakome i svima, ne samo bogatima. Inovativni Giannini bio je tvorac podružnog bankarstva, uveo je i bio rani zagovornik hipotekarnih zajmova, te automobilskih i raznih drugih kredita. Usred gospodarske krize Giannini je bio taj koji je potaknuo gradnju Golden Gate Bridgea. “Most nam treba”, rekao je Giannini nakon što je saslušao glavnog inženjera Josepha Straussa i postao financijski jamac slavnog mosta. Bank of America kupio je obveznica u vrijednosti od šest milijuna dolara, što je Straussu omogućilo početak projekta.