Posljednjih se godina puno govori o crnom vinu; studije pokazuju da je za srce vrlo dobro umjereno pijenje – oko jednu-dvije čaše dnevno crnog vina. No kako stoje stvari s mozgom? Neurološkinja Carol Ann Paul potražila je odgovor na to pitanje. Provela je istraživanje na Školi javnog zdravlja Sveučilišta Boston, pregledavši podatke iz jedne dugoročne studije.

“Jedna od stvari koja je napravljena u okviru studije Framingham bile su snimke nuklearnom magnetskom rezonancijom na normalnoj populaciji ispitanika, njih 1839. Na tim je snimkama bio izmjeren volumen mozga svakog ispitanika”, kaže Paul. Sudionici u studiji Framingham popunili su vrlo detaljne upitnike o svojim navikama, aktivnostima i prehrani, i to više puta kroz nekoliko desetljeća. Mnoga od pitanja ticala su se konzumacije alkohola. Usporedivši tako kategorizirane ispitanike s rezultatima njihovih skenovima mozga, Paul je ustanovila da što je više netko pio, to mu se brže s dobi smanjivao mozak. “Razlika između normalnih osoba i apstinenata, te apstinenata i svake od drugih kategorija bila je 0,25 posto po grupi. To je jednako godini ili dvije starenja”, objašnjava Carol Ann Paul.