Bi li Plivini djelatnici i dioničari izvukli korist ili štetu u slučaju da uspiju uporni pokušaji islandske generičke kompanije da preuzme najveću hrvatsku farmaceutsku tvrtku, daleko je najznačajnije pitanje na koje bi bilo dobro znati odgovor. Iako premijer Ivo Sanader uporno pokušava plasirati da je najvažnije da Pliva ne “ode iz Hrvatske”, mnogo je važnije kako bi se preuzimanje odrazilo na poslovanje i vrijednost Plive te na prava zaposlenika, odnosno zbrinjavanje viška radne snage. Ne tako davni primjer preuzimanja pokazuje da Actavis i nije tako socijalno osjetljiiv kakvim se prikazuje iako po svemu sudeći ne štedi na ulaganjima u poslovanje.

Državni udio
Kakav je Actavis poslodavac dijelom se može vidjeti u susjednoj Srbiji koja je Actavisov regionalni centar za područje Balkana. Islanđani su, naime, prije četiri godine, kad su još poslovali pod imenom Pharmaco, kupili farmaceutsku tvornicu Zdravlje iz Leskovca. Zanimljivo je napomenuti da je riječ o jednoj od prvih deset srpskih tvrtki koje su privatizirane. Za početni paket od 51 posto posto dionica Actavis je izdvojio 3,5 milijuna eura da bi kasnijim otkupom dionica stekao vlasništvo od 70 posto. Tu spada i otkup vlasničkog paketa od države koja se u prvi mah nije željela odreći svog udjela u vlasništvu Zdravlja. Sličan scenarij Actavis vjerojatno očekuje i u Hrvatskoj. Predsjednik Uprave Peter Wessman na javnom predstavljanju ponude za preuzimanje Plive odgovarajući na Sanaderove tvrdnje da država neće prodati svoj udio u Plivi spomenuo je primjer srbijanske Vlade. Preuzimanje leskovačkog Zdravlja nije teklo glatko, no želje kupca na kraju su ispunjene. Naime, ukupna vrijednost kompanije bila je procijenjena na 20 milijuna eura i u tom opsegu je registrirana kod Trgovačkog suda. Međutim Islanđani nisu htjeli pristati na tu cijenu pa je Skupština poduzeća umanjila vrijednost koju je trgovački sud u Leskovcu tri puta odbijao upisati. Na koncu je po nalogu višega Trgovačkog suda ipak upisana umanjena vrijednost kompanije. Prilikom preuzimanja dogovoreno je da pored 3,5 milijuna eura Aktavist uloži dvadeset milijuna eura u socijalni program te još toliko investira. Socijalni program, međutim, islandska tvrtka nije ispoštivala jer u ugovoru nije unijet spomenuti iznos, pa je višak radnika otpušten tako što im je za svaku godinu radnog staža iplaćeno samo 200 eura. Otpušteno je više od trećine radnika od 2100 zaposlenika koliko ih je bilo uposleno prilikom preuzimanja, čak 800 ih je otišlo iz tvornice kao višak.

Investicije i razvoj
Zdravlje danas zapošljava 1232 radnika, većinom visoke stručne spreme, a lijekovi za ljude najznačajniji su proizvodi i čine četiri petine proizvodnog programa. U ovoj godini Actavis grupa u Leskovac planira investirati više od tri milijuna eura u razvojne programe. Kao što je i najavljeno, Zdravlje je povećalo udio u prometu lijekovima na domaćem tržištu s 12,6 u prvih devet meseci pretprošle godine na 14,5 posto. Ne treba zanemariti ni okruženje u okviru kojeg je Actavis grupa preuzela srpsku kompaniju te je stoga teško raditi usporedbe sa situacijom u Hrvatskoj. Naime, farmaceutska industrija u Srbiji je u vrlo teškom položaju s obzirom na kroničnu besparicu stanovnika, pa tako i fonda iz kojeg se financira kupnja lijekova. Rezultat je da su u Srbiji cijene lijekova preniske, kreću se otprilike oko 30 posto od cijena lijekova u Hrvatskoj. Farmaceuti premalo zarađuju i nemaju mogućnost ulagati u poslovanje, a kamoli u istraživačke projekte. Novi lijekovi s licencijom se ne proizvode. Prva farmaceutska tvrtka u Srbiji danas je Hemofarm s 47 posto udjela na tržištu. Slijedi Galenika s 27 posto udjela, a potom Zdravlje koje je na 13,5 posto. Spekulira se, međutim, o tome da je Actavis grupa zainteresirana i za kupnju Hemofarma čime bi se odnos snaga znatno izmijenio.
(Rato Petković)

Izvoz 200 tona farmaceutskog otpada

Islanđani su inače među pionirima ekološkog zbrinjavanja otpada u Srbiji. Prošle godine kompanija je u zapadnoeuropske zemlje izvezla oko dvjesto tona farmaceutskog otpada koji se desetljećima nalazio u skladištima te tvornice. Redovito se provode mjerenja mogućih utjecaja proizvodnje na vodu, zrak i zemlju, a smanjen je i broj incidenata, tako barem tvrde u Upravi kompanije.