U sjenovitoj i vlažnoj Motovunskoj šumi, u dolini rijeke Mirne, stanište je ove izuzetno rijetke i cijenjene vrste gljiva. Osim bijelog tartufa, u Istri se mogu naći još i tri vrste crnog tartufa. Nazivaju ih bijelo zlato i crni dijamanti, a znalci kažu da se radi o vrlo “razmaženim” gljivama.

Naime, zahtijevaju posebne klimatske uvjete, žive u simbiozi s biranim drvećem, a postižu vrtoglave cijene.I ove se godine, od prošloga tjedna, u mjestu Livade, pokraj Motovuna, održava 15. po redu sajam tartufa i poljoprivrednih proizvoda “Tuberfest”. Na nedavno održanom otvorenju ovogodišnjega “Tuberfesta” kilogram prve klase kralja sajma – istarskoga bijelog tartufa prodavao se po 21.900 kuna, druge klase po 18.900 kuna, a treće po 9900 kuna. Afrodizijačke gljive intenzivnog okusa i mirisa tradicionalno su se više mirisale i fotografirale nego kupovale. No, o neupitnoj popularnosti tartufa svjedočili su brojni posjetitelji iz raznih dijelova svijeta. Uz najbrojnije domaće goste te Slovence i Talijane, u središte stoljetne Motovunske šume došli su i znatiželjnici iz Španjolske, Austrije, Njemačke, Švicarske, Nizozemske… Pod sajamskim šatorom tartufe su izložile dvije tvrtke – Livade tartufi i Zigante tartufi, a žiri u sastavu Josip i Tomislav Hrka ocjenjivao je, uz ostalo, izgled, intenzitet boje i miris. Za najveći i najljepši tartuf prvog sajamskog vikenda proglašen je 14,6 dekagrama težak primjerak vrijedan oko 3000 kuna.

Loša tartufarska sezona
Zbog sušne godine, velikih vrućina te niza drugih prirodnih čimbenika u travnju i svibnju, mjesecima kada se gljiva razvija, ove jeseni sezona tartufa nije započela blistavo.Tartufima je za rast potrebna jaka zima i niske temperature te velike kiše koje nose humus s brda u doline. Dok god temperatura zraka prelazi 30 Celzijevih stupnjeva, a temperatura tla 20 stupnjeva, tartufa neće biti. Stvari postaju još kompliciranije kada znamo da i kada gljiva počne rasti psi je mogu pronaći tek za 40 dana jer je toliko razdoblje potrebno da micelij sazrije. Iako ne mora značiti da će se loša sezona tartufa nastaviti i do prosinca, mnogi se tartufari žale da jedva pronalaze tek zrna tartufa. Neki osuđuju preranu potragu za tartufima jer se tako uništavaju staništa, dok drugi ističu da tartufa iz godine u godinu ima sve manje. Istovremeno, broj tartufara u Istri kontinuirano je u opadanju.

Moćni afrodizijaci
Arome crnog i bijelog tartufa poprilično se razlikuju. Crni tartuf ima suptilniju aromu, dok se bijeli tartuf odlikuje intenzivnom aromom koja podsjeća na češnjak, a potječe od mnoštva nesvakidašnjih sumpornih spojeva. Tartufi sadrže i male količine androstenona, steroida koji možemo detektirati, a i namirisati ispod muškog pazuha. Ova molekula izlučuje se i u slini mužjaka svinje, pa je pretpostavka da te molekule privlače ženke svinja. Dok se aroma crnih tartufa pojačava blagim kuhanjem, aroma bijelog tartufa, iako intenzivna, vrlo je nepostojana. Bijeli tartuf najbolje je posuti po jelu u tankim listićima prije posluživanja. Anthelme Brillat-Savarin, veliki francuski gastronom koji je djelovao na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, u svojem djelu “Fiziologija okusa” napisao je: “Tko kaže tartuf, izgovara veliku riječ koja budi erotska sjećanja, a i gurmanska, i kod spola koji nosi suknje i kod spola koji nosi bradu.” Tartufi već stoljećima posjeduju reputaciju afrodizijaka. Postoje različita objašnjenja ovoga svojstva. Neki smatraju da se ono može pripisati molekulama feromona koji privlače životinje, dok drugi tvrde da je ono što uzbuđuje njihova iznimno visoka cijena, no znanstvena potvrda afrodizijačkog djelovanja ne postoji.

Činjenice

Bijeli tartuf
je najcjenjenija vrsta tartufa. To je tartuf žutosmeđe ili sivozelene boje i vrlo intenzivnog mirisa, jačeg nego kod ostalih vrsta tartufa. Sezona mu je od listopada do prosinca.

Crni tartuf
je crnosmeđe boje, a posebno je cijenjen u francuskoj kuhinji. Sezona mu je od svibnja do studenog.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju