Krizu svjetskog financijskog sustava uzrokovali su bezobrazno visoki bonusi menadžerima, a ne nerazumne špekulacije, pokazala je jedna studija.

Bonusi i nagrade potaknuli su menadžere da čim više ulažu u sekuritizirane instrumente duga te su pritom “zaboravili” na prudencijalne mjere pri strukturiranju svojih ulaganja, zaključak je studije Centra za financijske studije frankfurtskog sveučilišta Goethe koju prenosi Reuters. Velik broj financijskih posrednika nije se obazirao na prudencijalne mjere opreza posljednjih godina. Drugi su se pak, što uključuje i neke velike igrače, pravila ipak držali. Iako je takav obrazac ponašanja “zarazio” primarno one neoprezne institucije, naposljetku je potkopao povjerenje u cjelokupan financijski sustav. Najnovije procjene Međunarodnog monetarnog fonda o globalnim gubicima nedavno su korigirane nagore – na 1,4 bilijuna američkih dolara. Sam začetak krize pojavio se na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita. Hipotekarne kredite banke pakirale su u nove financijske proizvode koje bi potom “usitnjene” u tranšama direktno ili preko posrednika prodavale ulagačima željnim višeg prinosa (i rizika). “Identificirali smo slabosti i kršenja prudencijalnih pravila financijskog inženjeringa što može biti uzrok strmoglavog pada vrijednosti imovine u proteklih osamnaest mjeseci. Ta kršenja dovela su doslovce do nestanka likvidnosti na tržištima kod primjerice nekoliko najpopularnijih financijskih instrumenata u posljednjih deset godina, poput CDO-a (kolerateralizirani instrumenti duga) i ABS-a (vrijednosnice poduprte imovinom)”, stoji u studiji. Istraživanje naposljetku donosi zaključak kako “kriza nije racionalna kriza, nije rezultat nerazumnih špekulativnih ulaganja niti je posljedica euforije ili straha što su argumenti nekih od autora i analitičara poput bivšeg čelnika Feda Alana Greenspana”. Štoviše, zahvaljujući poticajima i nagradnim bonusima poput, primjerice, nagrađivanja ovisno o postignutom rezultatu, menadžeri banaka rado su pribjegavali sekuritiziranim proizvodima “jednostavno zato što je to izravno povećavalo njihova primanja bez naplate prikladne premije rizika koja se prebacivala uglavnom na dioničare”. Kriza koja je započela u ljeto prošle godine u proteklih je mjesec dana ozbiljno zaprijetila svjetskom financijskom sustavu zbog čega su reagirale središnje banke i vlade.