EN DE

Panika vratila državnike u pregovore

Autor: Karlo Vajdić
13. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Svjetski državnici traže koordiniranu akciju

Iako se, nakon što je SAD odobrio 700 milijardi dolara vrijedan plan pomoći financijskom sustavu te nakon što su europske središnje banke spremno skočile u pomoć bankama dodatnom likvidnošću, činilo da bi se kriza prošlog tjedna mogla barem malo smiriti, situacija se nije promijenila. Panična rasprodaja koja je dovela do zatvaranja nekih burzi te do snažnog pada vrijednosti dionica pokazala je da investitori nisu uvjereni kako će dosad predložene mjere biti dovoljne da se globalni financijski sustav stabilizira.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Promjena mišljenja
Sve je to natjeralo vodeće državnike, koji su ovog vikenda mahom bili nazočni na godišnjem sastanku predstavnika Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, da još jedanput prisegnu na zajedničku koordiniranu akciju kako bi se smirila kriza. Europski državnici dogovorili su sastanak za nedjelju u pet popodne u Parizu kako bi smislili novi set mjera kojim bi se borili protiv kreditne krize koja je zahvatila sustav. Francuska ministrica financija rekla je kako će državnici uložiti sve snage kako bi sačuvali ključne banke. Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija je vlada prije ovog mjeseca odbila francuski prijedlog o osnivanju zajedničkog fonda za spašavanje banaka, izjavila je u subotu kako će eurozona koristiti “jednake mjere” zaštite. Vodeća europska gospodarstva prisiljena su promijeniti dosad različite stavove o tome kako bi se trebalo nositi s krizom jer je pad na financijskim tržištima zaprijetio da će Europu gurnuti u recesiju.

Iako se, nakon što je SAD odobrio 700 milijardi dolara vrijedan plan pomoći financijskom sustavu te nakon što su europske središnje banke spremno skočile u pomoć bankama dodatnom likvidnošću, činilo da bi se kriza prošlog tjedna mogla barem malo smiriti, situacija se nije promijenila. Panična rasprodaja koja je dovela do zatvaranja nekih burzi te do snažnog pada vrijednosti dionica pokazala je da investitori nisu uvjereni kako će dosad predložene mjere biti dovoljne da se globalni financijski sustav stabilizira.

Promjena mišljenja
Sve je to natjeralo vodeće državnike, koji su ovog vikenda mahom bili nazočni na godišnjem sastanku predstavnika Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, da još jedanput prisegnu na zajedničku koordiniranu akciju kako bi se smirila kriza. Europski državnici dogovorili su sastanak za nedjelju u pet popodne u Parizu kako bi smislili novi set mjera kojim bi se borili protiv kreditne krize koja je zahvatila sustav. Francuska ministrica financija rekla je kako će državnici uložiti sve snage kako bi sačuvali ključne banke. Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija je vlada prije ovog mjeseca odbila francuski prijedlog o osnivanju zajedničkog fonda za spašavanje banaka, izjavila je u subotu kako će eurozona koristiti “jednake mjere” zaštite. Vodeća europska gospodarstva prisiljena su promijeniti dosad različite stavove o tome kako bi se trebalo nositi s krizom jer je pad na financijskim tržištima zaprijetio da će Europu gurnuti u recesiju.

Bankarski pad
Jean-Claude Juncker, luksemburški ministar financija i čelnik grupe ministara financija zemalja eurozone, izjavio je da se “nijednoj financijskoj instituciji od sistemske važnosti” ne smije dopustiti da propadne. Juncker je dodao kako će pristup likvidnosti biti osiguran kako će se pojačati napori da se odblokiraju financijska tržišta te da će osobni depoziti građana biti čuvani. Najveći europski burzovni indeksi prošlog su tjedna skliznuli za više od petinu njihove vrijednosti zbog panike investitora o mogućem potpunom smrzavanju tržišta kredita. Dionice Anglo-Irish Bank, treće najveće irske banke, kao i dionice najveće nizozemske financijske institucije ING pale su za više od 42 posto i tako dospjele među najlošije dionice prošlog tjedna. Ozbiljnost situacije potvrdio je i sastanak ministara financija država skupine G20 održan u subotu na kojem je nenadano sudjelovao i sam američki predsjednik George W. Bush koji je istaknuo važnost zajedničkog djelovanja. Financijski ministri dogovorili su koordiniraniji odgovor na najveću financijsku krizu u posljednjih osamdeset godina. “G20 mora biti agilniji i brzo se transformirati kako bi se mogla riješiti kriza”, kazao je brazilski ministar financija Guido Mantega. Grupa G20 sastoji se od grupe G7 najrazvijenijih zemalja svijeta te od država poput Australije, Argentine, Rusije, Kine, Indonezije, Saudijske Arabije i Meksika. Mantega je upozorio kako teza da se kriza neće preliti na druge države više ne vrijedi. “Ona je migrirala u države u razvoju. Pred nama stoji kriza na svjetskom nivou na koju moraju odgovoriti sve vlade”, zaključio je Mantega.Američki ministar financija Henry Paulson izjavio je tijekom vikenda kako SAD radi na izradi standardiziranog državnog plana za kupovinu vlasničkih udjela u financijskim kompanijama što je dodatak planu za otkup loše aktive koji je prihvaćen prije desetak dana.

Autor: Karlo Vajdić
13. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close