Francuska ekonomija je u trećem kvartalu 2008., prvi put u više od 15 godina, ušla u recesiju, pokazuju podaci Insee, nacionalnog ureda za statistiku.
Bruto nacionalni proizvod, prema tim podacima, tijekom kvartala se smanjio za oko 0,1 posto, a Insee očekuje da će se ekonomija u posljednja tri mjeseca ove godine također smanjiti za 0,1 posto. Time će se ukupni ekonomski rast za cijelu godinu smanjiti na 0,9 posto i 2008. će zabilježiti najsporiji godišnji ekonomski rast od 1993. Ekonomsko usporavanje nastavlja se pogoršavati kao posljedica globalne kreditne krize, jer krediti za nove investicije presušuju, a potrošnja koja je do sada davala poticaj ekonomskom rastu, prema mišljenju Inseea, stagnirat će zbog pogoršanih uvjeta na tržištima rada i nekretnina. Situaciji nisu pomogle čak ni porezne olakšice od 8 milijardi eura, koje je ove godine odobrio predsjednik Nicolas Sarkozy. Francuska vlada, koja optimistično najavljuje da će i ove i sljedeće godine doći do ekonomskog rasta u toj velikoj europskoj državi od približno jedan posto, prošlog je tjedna odustala od planiranog smanjivanja deficita državnog budžeta kako bi nadoknadila izgubljene prihode od poreza i uspješno se nosila s rastućim troškovima socijalne skrbi koji sve više opterećuju državni proračun. Tako je ovoga tjedna francuski predsjednik Sarkozy najavio niz koraka koji će, kako on vjeruje, oživiti francusku ekonomiju. Tako će vlada poduprijeti tržište nekretninama kupnjom više od 30.000 stambenih objekata u izgradnji, a radi neutraliziranja posljedica moguće kreditne krize uvest će mjere kojima će do kraja 2009. povećati volumen kredita izdanih malim i srednjim kompanijama za 22 milijarde eura. što bi također trebalo ubrzati rast gospodarstva. Francuska ministrica financija Christine Lagarde izjavila je da je danas najhitnije “vratiti povjerenje u financijska tržišta kako bi sadašnja teška vremena ostala prolazna”, te najavila da će “nastavljanje sa strukturalnim reformama omogućiti francuskoj ekonomiji da srednjoročno uživa u održivom rastu”. Francuska ekonomija je druga po veličini od ekonomija 15 zemalja koje dijele euro kao valutu, ali u ovoj godini njezin rast će biti niži od rasta koji se očekuje u ostatku te regije. To ne znači da preostali dio te regije ne osjeća posljedice kreditne krize. Naprotiv, Europska komisija je priznala da je povjerenje u ekonomsku perspektivu euro zone palo na vrlo nisku razinu i da globalna kriza gura cijelu regiju prema mogućoj recesiji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu