Pseće buhe skaču više od mačjih, skupi placebo djelotvorniji je od jeftinog, pasanac može promijeniti tijek povijesti, amebe znaju riješiti zagonetku, a biljke imaju dostojanstvo – sva ta naizgled besmislena otkrića nagrađena su na 18. godišnjoj dodjeli Ig Nobel nagrada na sveučilištu Harvard.
Godine 1991. znanstveno-humoristični magazin “Anali nemogućih istraživanja” (Annals of Improbable Research) sveučilišta Harvard utemeljio je svojevrsnu parodiju na dodjelu Nobelovih nagrada, nazvavši je Ig Nobelovom nagradom, a dodjeljuje se svake godine u ranu jesen. Premda dodjeljivanje ovakve nagrade zvuči kao izrugivanje “pravim” dostignućima, kandidati koji se natječu za Ig Nobela pravi su znanstvenici. Jedina je razlika između njih i onih drugih u tome što se oni bave pomalo bizarnim stvarima. Tako je ove godine nagrada za nutricionistiku pripala autorima studije objavljene pod naslovom “Uloga sluha u modulaciji percipirane hrskavosti i svježine čipsa” Massimilianu Zampiniju s talijanskog Sveučilišta u Trentu i Charlesu Spenceu s Oxfordskog sveučilišta za elektronsku modifikaciju hrskanja čipsa kako bi osoba koja ga žvače vjerovala da je hrskaviji i svježiji. Nagrada za mir pripala je švicarskom Federalnom etičkom povjerenstvu za ne-humanu biotehnologiju i državljanima Švicarske za prihvaćanje zakonskoga načela da biljke imaju dostojanstvo. Znanstvenici iz Brazila Astolfo Mello Arauho i Jose Carlos Marceloni sa Sveučilišta u Sao Paulu uspjeli su izmjeriti kako pasanac može utjecati na tijek povijesti ili barem na sadržaj arheološkog nalazišta te su time zaslužili nagradu za dostignuća na području arheologije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu